|
13. 06. 2025 |
 |
Američka Agencija za hranu i lekove (FDA) dala je zeleno svetlo za lososa uzgojenog u laboratoriji, projekat koji finansira Bil Gejts, a proizvodi ga kompanija Wildtype Foods. Ovim odobrenjem omogućava se da ovaj losos, do sada služen samo u restoranu Kann u Portlandu, Oregon, dospe na trpeze miliona potrošača, što dodatno raspiruje rasprave o bezbednosti i korporativnom uticaju na biotehnološku ishranu.
Losos kompanije Wildtype, reklamiran kao održiva zamena za divlje ulovljenu ili uzgajanu ribu, u ponudi je prestižnog haićanskog restorana nagrađenog Džejms Berd nagradom od proleća 2025. godine. Međutim, odluka FDA da proizvod odobri isključivo na osnovu tvrdnji proizvođača o bezbednosti, bez nezavisnog testiranja, izazvala je žestoke kritike organizacija poput Centra za bezbednost hrane (Center for Food Safety), koje tvrde da se interesi velikih korporacija stavljaju ispred javnog zdravlja. Dok se Gejtsova ulaganja u laboratorijsku hranu sve više preispituju, rastu i zabrinutosti zbog regulatornog nadzora i dugoročnih zdravstvenih posledica.
Odluka o odobrenju lososa kompanije Wildtype dolazi nakon višegodišnjih pokušaja biotehnoloških firmi da komercijalizuju tzv. “kultivisano meso”. Od 2016. godine, kompanije kao što su Upside Foods (laboratorijski uzgojeno pileće meso) i Mission Barns (laboratorijska svinjska mast) dobile su uslovna regulatorna odobrenja. Ipak, FDA je u slučaju Wildtype primenila dobrovoljnu pretprodajnu konsultaciju – model koji se nalazi na sredini između potpunog nadzora i samoodobrenja – što je naišlo na oštre kritike zbog slabih kontrola. Za razliku od proizvoda od kopnenih životinja, koji podležu zajedničkom nadzoru FDA i Ministarstva poljoprivrede SAD (USDA), za morske plodove nadležna je isključivo FDA, što stvara neujednačene standarde.
Kritičari, uključujući Džejdija Hansona iz Centra za bezbednost hrane, nazivaju ovu odluku “skandaloznom”, jer se agencija oslonila isključivo na podatke koje je dostavio proizvođač. „Ovaj proizvod je odobren po standardima koji se koriste za testiranje lekova, a ne kroz ozbiljnu proveru novih prehrambenih proizvoda,“ izjavio je Hanson.
Samoodobravanje i potencijalno rizični aditivi
Losos Wildtype uzgaja se iz ćelija divljeg lososa vrste koho u sterilnim čeličnim rezervoarima, uz korišćenje biljnih matrica i nutritivnih smeša kako bi se imitirao ukus i tekstura ribe. Kompanija tvrdi da je njihov proizvod „bezbedan kao i konvencionalno uzgajani ili divlji losos“, pozivajući se na interne testove. Ipak, FDA je odluku donela isključivo na osnovu samosertifikacije proizvođača prema GRAS izuzeću (opštepriznato kao bezbedno) – pravilu starom više decenija, prvobitno namenjenom standardnim sastojcima poput soli, a ne vrhunskim biotehnološkim inovacijama.
Posebnu zabrinutost izazivaju dodaci poput faktora rasta FGF2 (fibroblast growth factor-2), koji FDA povezuje s rizikom od tumora. Wildtype tvrdi da se ovaj sastojak uklanja tokom proizvodnje, ali kritičari poput Hansona zahtevaju strožu kontrolu: „Kako možemo biti sigurni da nema ostataka? Ne možemo.“
Nedostatak transparentnosti u vezi sa sastavom hranljivih materija i mogućim hemijskim ostacima dodatno podstiče sumnje.
Cena inovacije: finansijska kriza i zakonske prepreke
Iako su u početku privukli milijarde dolara investicija (oko 3 milijarde od 2016. do 2022), proizvođači laboratorijskog mesa danas se suočavaju sa ogromnim padom finansiranja – čak 75% manje u 2023. godini. Čak i velike firme poput Eat Just, poznate po biljnim jajima, suočavaju se sa sumnjama u pogledu skalabilnosti proizvodnje.
Dodatno, zakonodavne zabrane otežavaju širenje – Florida i Alabama zabranile su prodaju laboratorijskog mesa, nazivajući ga „neprirodnim“ u okviru šire kulturne debate. Wildtype za sada jedva uspeva da proizvede količine dovoljne za serviranje u restoranu Kann, oslanjajući se na saradnju sa kuvarima kako bi privukao pažnju javnosti.
Zeleni mit na udaru: Da li je losos iz laboratorije zaista ekološki prihvatljiv?
Iako se Wildtype pozicionira kao „održiva“ alternativa, naučne analize osporavaju tu tvrdnju. Studija Univerziteta Kalifornije u Dejvisu pokazala je da proizvodnja laboratorijskog mesa može zahtevati 4 do 25 puta više energije nego govedina, zbog troškova bioreaktora. Kritičari upozoravaju i na ekološke posledice korišćenja jednokratnih bioreaktora i sintetičkih hranljivih smeša.
„Nazivati ovo ‘održivim’ je obmanjujuće“, izjavila je morski ekolog sa Stenforda, Alis Rolan. „Zamenjujemo prekomerni ribolov zagađenjem koje dolazi iz neproverenih tehnologija.“
Prekretnica u transparentnosti hrane
Odobrenje FDA predstavlja prelomni trenutak u eri prehrambene tehnologije. Dok firme poput Wildtype pomeraju granice inovacija, sistemski rizici ostaju: samoodobravanje, netransparentni dodaci i političke podele ukazuju na ozbiljne propuste u regulaciji. Kako se laboratorijsko meso približava rafovima supermarketa, zagovornici bezbedne ishrane traže stroži nadzor i odgovornost.
„Zadatak FDA nije da bude investitor u startapima, već da štiti javno zdravlje,“ poručuje Hanson. „Dok se to ne promeni, ovaj losos ostaje distopija pod maskom napretka.“
|
Slike:
Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|