|
| 27. 04. 2025 |
  |
Kad sloboda postupno nestaje, to se rijetko događa uz veliku pompu. Većina njih su dobronamjerni projekti koji se, prema riječima njihovih zagovornika, čine “sigurnijima”, “progresivnijima” i “inkluzivnijima” – no u praksi skrivaju opasnosti koje bi mogle potkopati naše temeljne demokratske vrijednosti.
Planirana digitalna valuta središnje banke, “digitalni euro”, mogla bi omogućiti centraliziranu sljedivost plaćanja. Unatoč uvjeravanjima o poštivanju privatnosti, stručnjaci poput Agustína Carstensa (Bank for International Settlements) izjavili su da bi vlada CBDC-a imala “punu kontrolu” nad pravilima i tehničkom implementacijom.
Infrastruktura koja se sada gradi mogla bi – čak i u pogrešnim rukama – postati moćno oruđe kontrole.
Osobito je bombastična mogućnost da se digitalni novac učini programabilnim. Na primjer, države bi mogle odrediti u koje se svrhe novac smije koristiti ili kada gubi svoju valjanost. To bi predstavljalo promjenu paradigme: od slobodno dostupnog vlasništva do uvjetne dodjele resursa. Pitanje zadržavamo li gotovinu ili je postupno zamjenjujemo transakcijama koje se mogu pratiti postaje ključno pitanje za slobodu.
Digitalni identiteti: glavni ključ društva?
Razvoj novčanika digitalnog identiteta promatra se na sličan kritičan način. Ono što se prodaje kao praktičan pristup uslugama moglo bi u praksi postati glavni ključ društvenog života: Svatko tko ne može pokazati QR kod bit će isključen. Pandemija korona virusa već nam je pokazala koliko se brzo može stvoriti sustav digitalnog pristupa koji učinkovito ograničava građanske slobode.
Planirani “Europski digitalni novčanik za identitet” u budućnosti bi mogao postati neophodan za putovanja, bankovne transakcije, ugovore o najmu, posjete liječniku i administrativne postupke. Ako taj digitalni identitet na kraju postane preduvjet za društveni život, oni koji ga odbiju de facto će izgubiti sudjelovanje u društvu. Kritičari upozoravaju da bi se, jednom kada se takva infrastruktura uspostavi, mogla koristiti u proširene svrhe bilo kada, a da građani ne budu u mogućnosti pružiti učinkovit otpor.
Agenda 2030: Napredak ili tehnokratsko društvo?
Tome je pridodana sveobuhvatna vizija Agende 2030, u čijem bi se kontekstu – kako se mnogi kritičari priboju – moglo pojaviti tehnokratsko društvo u kojem su individualne slobode sve više podređene sveobuhvatnom „zelenom“ ili „socijalnom“ cilju. Izjave Klausa Schwaba o “spajanju fizičkog, digitalnog i biološkog identiteta” izazivaju sumnju da zagovornici ovog novog poretka dovoljno cijene individualnu slobodu.
Svjetski ekonomski forum (WEF) propagira vizije u kojima vlasništvo zastarijeva u korist kolektivnog korištenja (“Nećete posjedovati ništa i biti ćete sretni”). Takve ideje mogu se nekima činiti privlačnima, ali nose rizik postupnog potkopavanja osobnog samoodređenja, vlasništva i neovisnosti.
Sloboda protiv sigurnosti: opasno balansiranje
Benjamin Franklin jednom je odlučno upozorio: “Onaj tko je spreman žrtvovati slobodu da dobije sigurnost, ne zaslužuje ni jedno ni drugo, a na kraju će izgubiti oboje.” Čini se da su danas mnogi političari voljni zamijeniti male slobode za obećanu sigurnost u ovom Faustovskom paktu – navodno radi zaštite od pandemija, klimatskih promjena ili financijskih kriza.
Povijest pokazuje da se jednom uvedeni kontrolni mehanizmi rijetko ponovno ukidaju. Izvanredno stanje lako postaje trajno stanje. Svatko tko vjeruje da se jednom uspostavljene tehnologije nadzora i kontrole ne mogu zlorabiti, krivo shvaća dinamiku političke moći.
Postupna promjena: prepoznali ste opasnost?
Svakako, nitko otvoreno ne poziva na sustav socijalnog kreditiranja za Europu. EU Uredba AI također pokušava zabraniti eksplicitno “društveno bodovanje”. Ali ako bolje pogledate, možete vidjeti pojedinačne dijelove koji se već pojavljuju: središnji digitalni identitet, financijski tokovi koji se mogu pratiti, poticaji za ponašanje putem bonus bodova (kao što je testirano u Bologni). Nije potreban veliki nalog da bi se smanjile slobode – dovoljno je stvoriti sustave koji bi to mogli učiniti ako žele.
Općine već eksperimentiraju s takozvanim “pametnim novčanicima građana”, koji nagrađuju ekološki prihvatljivo ponašanje ili društvenu usklađenost bonus bodovima. Ono što počinje kao dobrovoljna inicijativa sutra bi moglo biti osnova za socijalne i ekonomske privilegije – a prekosutra osnova za sankcije protiv devijantnog ponašanja.
Postupna promjena je teža za borbu nego otvorena prijetnja. Zato nam je sada potrebno budno civilno društvo, kritički mediji i hrabri političari koji razmišljaju dalje od kratkoročne udobnosti. Oni koji vjeruju da su digitalni euro ili digitalni identitet samo alati trebali bi se zapitati: Bismo li prihvatili iste sustave čak i da ih administrira vlada kojoj ne vjerujemo?
Jer jedno je sigurno: tehnologije koje su izgrađene danas koristit će se sutra – tko i u koju svrhu, ostaje da se vidi.
Daljnji programi i pravni razvoj
Također je vrijedno spomenuti da su u Europskoj uniji u tijeku inicijative za promicanje osobnih ugljičnih otisaka, digitalnih ID-ova proizvoda i jedinstvenih platformi zdravstvenih podataka. Svi ovi projekti – koliko god se njihovi pojedinačni ciljevi činili legitimnima – doprinose digitalnom bilježenju sve širih područja života.
Revizija uredbe eIDAS, uvođenje digitalnog eura i planirane podatkovne platforme za podatke o klimi, potrošnji i zdravlju postavljaju temelje za neviđenu koncentraciju podatkovne snage. Trenutačno nije jasno je li ta ovlast sadržana u odgovarajućim mehanizmima za zaštitu temeljnih prava.
Zaključak: Štiti slobodu danas da bi je sačuvao sutra
Braniti slobodu znači postaviti pametne granice danas – prije nego što sutra bude prekasno. Samo budna javnost, snažna pravna jamstva i snažno civilno društvo mogu spriječiti Europu da sklizne u digitalno društvo u kojem prava više nisu samorazumljiva, već su povezana s ponašanjem i konformizmom.
Upozorenje Benjamina Franklina ostaje relevantnije nego ikada: sloboda, jednom izgubljena, ne može se lako vratiti.
Izvori:
FAZ – J. Kaube: “Točke vrlina u Bologni”
Europski konzervativac – D. Boos: Pametni novčanik građana i reakcije
Komisija/Parlament EU: Nacrti o digitalnom euru i digitalnom identitetu
Cato Institute – N. Anthony: CBDC i zaštita podataka
SWR2 Wissen: “Digitalni identitet – napredak ili nadzor”
Transnacionalni institut: Kritika partnerstva UN-WEF
Puna činjenica / Reuters: Ispravci mitova WEF Great Reset
UN-ova agenda 2030, ciljevi održivog razvoja (cilj 16.9)
|
Slike:
 Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
Objava: 27. 04. 2025 
134 ogleda, 
0 komentara
