 Najviši svjetski sud olakšao je vladama da budu pravno odgovorne za neuspjeh u borbi protiv “klimatskih promjena”.
Značajna odluka donesena je u srijedu na Međunarodnom sudu pravde u Haagu, u Nizozemskoj, ali sudac je rekao da bi pokušaj odlučivanja tko je uzrokovao koji dio klimatskih promjena mogao biti težak.
Presuda nije obvezujuća, ali pravni stručnjaci kažu da bi mogla imati duboke implikacije na tužbe povezane s klimom.
BBC izvještava: To će se smatrati pobjedom zemalja koje su vrlo osjetljive na klimatske promjene, a koje su se obratile sudu nakon što su se osjećale frustrirano zbog nedostatka globalnog napretka u rješavanju problema.
Neviđeni slučaj na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) zamisao je skupine mladih studenata prava s niskih pacifičkih otoka na prvim linijama borbe protiv klimatskih promjena, koji su na tu ideju došli 2019. godine.
Jedna od tih studentica, Siosiua Veikune iz Tonge, bila je u Haagu kako bi čula odluku.
„Ostala sam bez riječi. Ovo je tako uzbudljivo. Puno je emocija koje nas prožimaju. Ovo je pobjeda koju s ponosom nosimo kući u naše zajednice“, rekla je za BBC News.
„Večeras ću lakše spavati. Međunarodni sud pravde prepoznao je ono što smo proživjeli – našu patnju, našu otpornost i naše pravo na budućnost“, rekla je Flora Vano s pacifičkog otoka Vanuatu, koji se smatra zemljom najosjetljivijom na ekstremne vremenske uvjete u svijetu.
„Ovo je pobjeda ne samo za nas, već i za svaku zajednicu na prvoj crti bojišnice koja se bori da bude saslušana.“
ICJ se smatra najvišim svjetskim sudom i ima globalnu nadležnost. Odvjetnici su za BBC News rekli da bi se mišljenje moglo koristiti već sljedeći tjedan, uključujući i na nacionalnim sudovima izvan ICJ-a.
Aktivisti i klimatski pravnici nadaju se da će ova značajna odluka sada utrti put odšteti od zemalja koje su povijesno sagorije najviše fosilnih goriva i stoga su najodgovornije za globalno zagrinje.
Mnoge siromašnije zemlje podržale su slučaj iz frustracije, tvrdeći da razvijene zemlje ne ispunju postojeća obećanja o rješavanju rastućeg problema.
No razvijene zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, tvrdile su da su postojeći klimatski sporazumi, uključujući i značajni Pariški sporazum UN-a iz 2015., dovoljni te da se ne bi trebale nametati daljnje pravne obveze.
U srijedu je sud odbacio taj argument.
Sudac Iwasawa Yuji također je rekao da bi, ako zemlje ne razviju najambicioznije moguće planove za borbu protiv klimatskih promjena, to predstavljalo kršenje njihovih obećanja iz Pariškog sporazuma.
Dodao je da se primjenjuje šire međunarodno pravo, što znači da su zemlje koje nisu potpisale Pariški sporazum – ili ga žele napustiti, poput SAD-a – i dalje dužne štititi okoliš, uključujući klimatski sustav.
Bilo kako bilo, obruč oko nas sve se više steže.
|
Natisni