Globalna elita koristi “pandemije”, “klimatske” agende i prehrambene sisteme kako bi uspostavila centralizovanu kontrolu nad svetom — tvrde nezavisni istraživači i kritičari „Velikog reseta“.
Iza svega se, prema brojnim izveštajima, krije mali broj povezanih korporacija, fondacija i političkih figura koje oblikuju politiku, ekonomiju i ljudsku ishranu pod parolama „zdravlja“, „klimatske akcije“ i „održivosti“.
Koncentracija korporativne i finansijske moći
Još 2011. godine, švajcarska studija pokazala je da svega 147 korporacija — pretežno iz Evrope — kontroliše 40% svetskog bogatstva, s bankom Barclays u samom središtu. Ova koncentracija se danas širi van finansijskog sektora i obuhvata zdravstvo, klimatsku politiku i lanac snabdevanja hranom.
COVID-19 kao model globalne kontrole
Istraživački dosije nemačkog kolektiva Club Der Klaren Worte iz 2021. identifikuje mrežu od 20–30 uticajnih pojedinaca koji su, navodno, koordinisali globalni odgovor na pandemiju. Među njima su Angela Merkel, Tedros Gebrejesus (SZO), Bil Gejts i Klaus Švab (SEF), dok ključnu ulogu imaju organizacije poput SZO, GAVI, Wellcome Trust, Rokefeler fondacije i farmaceutske industrije — sve pod značajnim uticajem Gejtsove fondacije.
Klimatska agenda: Finansijalizacija prirode
Bivši guverner Banke Engleske Mark Karni i milijarder Majkl Blumberg kreirali su Task Force on Climate-Related Financial Disclosures (TCFD), a kasnije i savez GFANZ, koji vrši pritisak na banke da sprovode „net-zero“ politike. Ove inicijative podržavaju BlackRock (Lari Fink), SEF i Kralj Čarls III kroz projekte kao što su Terra Carta i Sustainable Markets Initiative, čiji cilj je pretvaranje prirode u tržišnu imovinu, s budžetom od 5 biliona dolara godišnje.
Hrana kao instrument kontrole: „Veliki reset“
Fondacije Gejtsa i Rokfelera, uz Svetski ekonomski forum, centralne su u transformaciji globalne ishrane. Kroz GMO patente, sintetičko meso i „održivu“ poljoprivredu, promovišu se novi prehrambeni modeli — uključujući laboratorijsko meso i ishranu insektima — pod izgovorom borbe protiv klimatskih promena.
Spajanje prehrambenih giganata poput Bajera i Monsanta dodatno konsoliduje kontrolu nad globalnim lancima ishrane. SEF-ova agenda „Veliki reset“, lansirana 2020. u saradnji s tadašnjim princom Čarlsom, predlaže potpunu preobliku ekonomije i ishrane, što kritičari vide kao tehnokratsku uzurpaciju slobode.
Globalna mreža uticaja
Prema dosijeu Club Der Klaren Worte, mreža „plandemije“ obuhvata preko 7.200 veza među 6.500 entiteta. Među najuticajnijima su Bil i Melinda Gejts fondacija, SZO, GAVI, Wellcome Trust, ali i institucije poput Univerziteta Džons Hopkins. Autori navode da su upravo te strukture usmeravale pandemijsku politiku, dok su neistomišljenici bili sistemski isključeni.
Bitka za budućnost slobode
Od pandemije do klimatske politike i kontrole hrane, ista imena i organizacije iznova se pojavljuju kao nosioci nove globalne paradigme — Bil Gejts, Klaus Švab, Mark Karni, Svetski ekonomski forum, BlackRock, Rokefeler fondacija.
I dok zagovornici tvrde da je reč o neophodnim reformama, kritičari upozoravaju na opasnu centralizaciju moći i gubitak individualne autonomije.
|