|
| 13. 05. 2025 |
  |
O problemu transfuzije krvi s obzirom na potencijalne opasnosti povezane s tzv. cijepljenjem genetskim konstruktima, osobito konstruktima s modRNA, bilo je u posljednje vrijeme dosta napisa i rasprava. Pritom dominira stav kako su zalihe krvi cijepljenih osoba sigurne i nije ih potrebno testirati. S druge strane pojavljuju se napisi pa i niz znanstvenih studija o ozbiljnim potencijalnim problemima koji bi se mogli pojaviti prilikom transfuzije davalaca koji su dobili jednu ili više doza modRNA.
I ovdje, kao i u povijesti, radi se možda o ignoriranju problema koji se spominju ne samo u vezi s tzv. cjepivima i Covidom općenito već i sa drugim potencijalno štetnim učincima npr. elektromagnetskom zračenju, tragovima na nebu i sl. Sve je to već viđeno u povijesti: dugogodišnje prikrivanje kancerogenih učinaka pušenja, kancerogenost kemikalija nakon proizvodnje teflona da spomenemo samo neke.
Moram reći da se ovdje radi o velikom etičkom problemu. S jedne strane potreba za transfuzijom kad se na primjer radi o velikim traumama ili kirurškim zahvatima gdje je potrebna krv i gdje je život izravno ugrožen, eliminiranje transfuzije bila bi velika pogreška. S druge strane, primanje krvi koja je potencijalno opasna može prouzročiti doživotne probleme.
S obzirom na važnost ove teme i na obilje podataka tome ću posvetiti dvije kolumne. Tim prije što me velik broj osoba pita i moli za mišljenje. U ovoj ću se kolumni usredotočiti na rizik po neurološko zdravlje te na moguće opće probleme kontaminirane krvi. Drugu kolumnu posvetit ću spoznajama oko potencijalnog razvoja autoimunih bolesti te o prijedlozima za prikupljanje krvi i osiguravanju sigurnosti postojećih zaliha.
Napominjem da su tekstovi uz moje komentare uglavnom preuzeti iz američkih izvora i gdje god je to moguće navodim originalni izvor. O tome kako su krvni preparati sigurni dovoljno je samo otići na Google-ov pretraživač. Tamo nažalost nećete naći ono o čemu pišem. Stoga je dobro imati sve informacije tj. zalagati se da ljudi dobiju cjelovit uvid.
Zagovornici sigurne upotrebe krvi cijepljenih osoba pozvat će se na selekcionirane članke o sigurnosti transfuzije i zanemariti radove koji ukazuju na potencijalne probleme. Dovoljno je samo učiniti ono što se trenutno planira u SAD o potencijalnoj štetnosti konvencionalnih cjepiva s obzirom na pojavu autizma. Potrebno je, dakle neovisnim studijama (čiji istraživači nisu u sukobu interesa) provjeriti te sumnje. Pogledajmo što zapravo neovisni znanstveni radovi govore o tom problemu.
Rhoda Wilson prenosi u članku objavljenom prije otprilike godinu dana o potencijalno smrtonosnim rizicima transfuzije krvi darivatelja cijepljenih protiv Covida. Ističe kako Japanski istraživači upozoravaju na rizike korištenja krvi iz modRNA primatelja Covid cjepiva, ističući potencijalne smrtonosne učinke i potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se osigurala globalna opskrba krvlju (https://expose-news.com/2024/03/19/risks-of-blood-transfusions-from-vaccinated/; https://www.scienceopen.com/document?vid=a37d3c44-b050-4c1d-bb61-a8592a8fef91 ).
Krv kontaminirana strukturama sličnim prionima iz proteina šiljaka povećava rizik od izazivanja fatalnih neurodegenerativnih bolesti kod primatelja. Potencijalni prijenos štetnih proteina kroz egzosome i rizik od autoimunih bolesti zbog mehanizma djelovanja i komponenti cjepiva kao što su nanočestice lipida drugi su veliki problemi. Prijedlozi za upravljanje prikupljanjem krvi uključuju stroge razgovore s darivateljima, razdoblja odgode i niz testova kako bi se osigurala sigurnost krvnih proizvoda. Istraživači zagovaraju sveobuhvatno testiranje i cijepljenih i necijepljenih ljudi kako bi se procijenila sigurnost krvnih proizvoda i predlažu odbacivanje krvnih proizvoda kontaminiranih šiljastim proteinima ili modificiranom RNA dok se ne razviju učinkovite metode uklanjanja.
Pozivaju na obustavu svih “cjepiva” temeljenih na genima i provođenje rigorozne procjene štete i koristi u svjetlu prijavljenih ozbiljnih zdravstvenih ozljeda. Također potiču zemlje i organizacije da poduzmu konkretne korake za rješavanje i ublažavanje već identificiranih rizika.
U nedavnoj meta-analizi (Preprinti.org March 15, 2024), japanski istraživači upozoravaju na potencijalno smrtonosne rizike za pacijente koji primaju krv od ljudi koji su primili injekcije mRNA Covida i pozivaju na hitnu akciju kako bi se postigla sigurnost globalne opskrbe krvlju.
Mnoge su zemlje diljem svijeta izvijestile da su takozvana genetska cjepiva, poput onih koja koriste modificiranu RNA koja kodira spike protein i nanočestice lipida kao sustav za isporuku lijeka, rezultirala trombozom nakon cijepljenja i naknadnim kardiovaskularnim oštećenjima, kao i širokim spektrom bolesti koje uključuju sve organe i sustave, uključujući živčani sustav. S obzirom na količinu dokaza koji su nedavno izašli na vidjelo, skreće se pozornost medicinskih stručnjaka na različite rizike povezane s transfuzijom krvi dobivenih od ljudi koji su dugo bolovali od Covida i od primatelja genetskog cjepiva, uključujući one koji su primili modRNA cjepiva.
Pogledajmo koji su to prijedlozi u vezi s posebnim testovima, metodama testiranja i propisima za rješavanje ovih rizika. Spominje se kako krv ubrizganih davatelja može predstavljati rizik za neurološko zdravlje. Jedan poseban rizik o kojem se govori u ovom radu je krv zaražena prionskim strukturama koje se nalaze unutar šiljastog proteina. Prioni su pogrešno savijeni proteini koji mogu uzrokovati neurodegenerativne bolesti, kao što je Creutzfeldt-Jakobova bolest kod ljudi, potičući pogrešno savijanje normalnih proteina u mozgu. Prionske bolesti karakterizira dugo razdoblje inkubacije, praćeno brzom progresijom i visokom smrtnošću. Sugestija da šiljasti protein SARS-CoV-2, posebno iz određenih varijanti, može sadržavati domene slične prionima izaziva zabrinutost iz nekoliko razloga.
Rizik od prijenosa – ako se šiljasti proteini sa strukturama sličnim prionima mogu prenijeti transfuzijom krvi, može postojati rizik od izazivanja prionskih bolesti kod primatelja. Poznato je da je prionske bolesti teško rano dijagnosticirati, nema lijeka i smrtonosne su, zbog čega svaki potencijalni prijenos putem krvnih produkata predstavlja značajan sigurnosni problem.
Izazovi otkrivanja i uklanjanja – trenutačni procesi probira krvi ne testiraju posebno prione, dijelom zato što su prionske bolesti rijetke, a dijelom zbog tehničkih izazova u otkrivanju priona u niskim koncentracijama. Ako su šiljasti proteini sa svojstvima sličnim prionima prisutni u krvi ljudi kojima je ubrizgan Covid, postojeći sigurnosni protokoli za krv možda neće biti prikladni za sprječavanje prijenosa.
Dugoročna sigurnosna pitanja – prionske bolesti imaju duga razdoblja latencije, što znači da se simptomi mogu pojaviti godinama ili čak desetljećima nakon izlaganja. Ovo odgađanje komplicira napore da se izvor infekcije pronađe do transfuzije krvi i procijeni sigurnost zaliha krvi tijekom vremena.
Utjecaj na upravljanje opskrbom krvlju – zabrinutost oko potencijalnih rizika povezanih sa strukturama sličnim prionima u šiljastim proteinima može dovesti do promjena u kriterijima podobnosti darivatelja ili provedbe dodatnih mjera probira. Te bi promjene mogle utjecati na dostupnost krvnih proizvoda, koji su ključni za rutinske medicinske postupke.
Povjerenje javnosti – javna svijest o ovim potencijalnim rizicima, čak i ako su teoretski ili imaju vrlo malu vjerojatnost da će se dogoditi, mogla bi utjecati na volju ljudi da daju ili prime transfuziju krvi, smanjujući time stope davanja krvi i sveukupno povjerenje u sigurnost transfuzije krvi.
Autori naglašavaju potrebu za sveobuhvatnim studijama za bolje razumijevanje implikacija ovih struktura sličnih prionima u proteinu šiljaka, ne samo za sigurnost modRNA uboda, već i za šire implikacije na javnozdravstvene mjere poput prakse transfuzije krvi.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 13. 05. 2025 
103 ogleda, 
0 komentara
