|
| 02. 04. 2025 |
  |
Kineska vojska okružuje Tajvan…
Komunistički režim u Pekingu ponovno pokazuje svoje vojne mišiće protiv Tajvana. Još jednom je samoupravni otok pod pritiskom da službeno ne proglasi neovisnost. Kada dolazi do eskalacije sukoba?
Peking ponovno napada – i ovaj put silovito. Jučer je kineska Narodna oslobodilačka vojska praktički opkolila demokratski otok Tajvan golemim vojnim manevrima.
Još jednom. Scenarij treninga koji izgleda kao generalna proba za blokadu i oštar signal navodnim “separatistima” u Taipeiju. Poruka iz Pekinga je nepogrešiva: svatko tko se protivi jedinstvu s domovinom igra se vatrom.
Operacija je bila impresivna po svojim dimenzijama. Kopnena vojska, mornarica, zračne snage i raketne snage – Kina je poduzela sve korake da pritisne Tajvan. Prema pukovniku Shi Yiju, glasnogovorniku Istočnog zapovjedništva kineskih oružanih snaga, cilj je bio vježbati “patrole borbene spremnosti more-zrak, zajedničko postizanje sveobuhvatne nadmoći, napade s mora i kopna te blokadu ključnih područja i pomorskih putova.”
Ukratko: demonstracija koja pokazuje koliko brzo bi Peking mogao odsjeći otok. Oružane snage napredovale su prema Tajvanu iz nekoliko smjerova, potpomognute s 19 ratnih brodova, uključujući moćnu skupinu nosača zrakoplova “Shandong”, prema podacima tajvanskog ministarstva obrane.
Peking je naglasio da je vježba bila “snažno upozorenje i učinkovito sredstvo odvraćanja” snagama koje žele odvojiti Tajvan od Kine. Propaganda nije ostavljala nikakvu sumnju u metu: slikoviti vojni video prikazuje brodove i borbene zrakoplove koji okružuju otok, s porukom “tajvanskim separatistima”: “Donosite sami sebi katastrofu.” Druga slika prikazuje predsjednika Lai Ching-tea kao kukca koji se peče na vatri – jasan izazov čovjeku kojeg Peking smatra svojim najvećim neprijateljem.
Taipei uzvraća udarac – verbalno i vojno
Tajvan se nije dao nadmašiti. Ministarstvo obrane u Taipeiju poslalo je vlastite snage da “motre, upozoravaju i odgovaraju na odgovarajući način”. Predsjednik Lai, koji je na dužnosti od svibnja 2024., u središtu je napetosti. Za razliku od svog prethodnika Tsai Ing-wena, on ima oštriji stav protiv Pekinga. Tek u ožujku opisao je Kinu kao “neprijateljsku stranu silu” i predložio mjere protiv kineske špijunaže. Lai je za Peking crvena krpa – “separatist” koji gazi politiku jedne Kine.
Tajvansko vodstvo vidi manevre kao nešto više od puke vježbe. To je potencijalni predokus onoga što bi se moglo dogoditi ako Peking ostvari svoje prijetnje. Kina gleda na Tajvan kao na odmetnutu provinciju koja se može vratiti silom ako bude potrebno. Stav koji Taipei svim silama odbija.
Peking se nije oslanjao samo na vojnu moć već i na psihološki rat. Video na X-like platformi Weibo prikazuje borbene zrakoplove, ratne brodove i raketne bacače, popraćene scenama sa Sun Wukongom, legendarnim Kraljem majmuna iz kineske književnosti. Na kraju sateliti označavaju mete na Tajvanu, nakon čega slijede eksplozije i napad nekoliko kraljeva majmuna na čudovište žabu – nadrealna mješavina tradicije i prijetnje. Obalna straža upotpunila je spektakl “desničarskim patrolama” oko otoka.
Opasan obrazac
Nedavni manevri nisu iznimka, već dio obrasca. Još u veljači 2025. Kina je izvela vježbu “boje gađanja” sa zrakoplovima i brodovima samo 74 kilometra južno od Tajvana – što je u to vrijeme odbačeno kao “rutinska vježba”. Došlo je do velikih razmještanja 2022. nakon posjeta tadašnje predsjednice američkog parlamenta Nancy Pelosi Taipeiju. Svaki put Peking testira reakcije – i strpljenje – međunarodne zajednice. Poruka ostaje ista: Tajvan pripada nama i zauzet ćemo ga ako budemo morali.
Tajvan je više od puke regionalne točke spora – on je potencijalno bure baruta. Sjedinjene Države, najveći podupiratelj otoka i dobavljač oružja, ostaju škrte na riječima hoće li vojno intervenirati u hitnim slučajevima.
Ova “strateška dvosmislenost” živcira Peking, koji svaku američku podršku vidi kao uplitanje. Baš prošlog tjedna, zamjenik tajvanskog ministra obrane bio je u SAD-u kako bi primio prvi otočki F-16V – još jedan trn u oku Kine.
Korijeni sukoba sežu u 1949. godinu, kada su Chiang Kai-shekovi nacionalisti pobjegli u Tajvan nakon poraza u građanskom ratu protiv Maovih komunista.
Od tada Narodna Republika nikada nije kontrolirala otok, iako ga smatra svojim vlasništvom. Sam Tajvan poziva se na vlastitu povijest – od autohtonih plemena preko kolonijalnih vremena do japanske vladavine – i sebe vidi kao neovisnog, kao i, u okviru politike Jedne Kine, kao predstavnika cijele Kine.
|
Slike:
 Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
Objava: 02. 04. 2025 
167 ogleda, 
0 komentara
