Kritički osvrt na dokument CEPI-a od 10. ožujka 2025.: Milijarde se ulažu za bolest koje nema
Ovaj dokument dolazi izravno sa službene web stranice CEPI-ja (Koalicija za inovacije u pripremi za epidemiju) i detaljno navodi trenutno financirane projekte cjepiva – uključujući njihove razvojne faze, tehnologije i iznose financiranja.
Ono što se posebno ističe je da će značajan dio sredstava otići na razvoj cjepiva protiv “Bolesti X” – hipotetske bolesti koja još ne postoji.
Ova praksa postavlja ozbiljna pitanja:
Kako možete uložiti milijarde u razvoj cjepiva bez specifičnog patogena?
Postojanje “Bolesti X” čisto je hipotetsko. Ipak, tretira se kao stvarna prijetnja javnim sredstvima. To je medicinski i etički krajnje upitno.
Koliko su visoki iznosi?
Zbrajanje iznosa navedenih u dokumentu rezultira procijenjenim ukupnim iznosom od preko 1,5 milijardi dolara – a to je konzervativna procjena. Preko 300 do 400 milijuna USD dodijeljeno je samo za neke projekte varijante COVID-19. Za samu “Bolest X”, CEPI navodi 18 (!) različitih projektnih pristupa – svi su financirani.
Tko financira CEPI?
CEPI financiraju mješavine vlada, zaklada i velikih korporacija, uključujući:
Zaklada Bill and Melinda Gates, Wellcome Trust, Savezna vlada Njemačke, Norveška, Velika Britanija, Kanada, Australija, farmaceutske tvrtke i privatni akteri
Ovo ispreplitanje privatnih interesa s javnim financiranjem postavlja temeljna pitanja o transparentnosti i demokratskoj kontroli.
- Je li bolest X znanstveni izgovor za daljnju kontrolu pandemije i farmaceutsku zaradu?
- Ne može se isključiti da se “bolest X” namjerno koristi da bi se opravdala nova ulaganja milijardi u istraživanja i hitne mjere – s potencijalno malom kontrolom kada, kako i hoće li ova bolest ikada postati stvarnost. Kritičari se stoga pitaju: Hoće li ta “X-bolest” jednog dana biti umjetno “stvorena” kako bi se već uloženi novac opravdao i pretvorio u profit?
Što to znači za društvo?
Umjesto istinskih reformi zdravstva, prevencije i terapijskih istraživanja, velik dio javnih i privatnih sredstava preusmjerava se u špekulativne rizike. To stvara ovisnosti, nedostatak transparentnosti i otvara vrata daljnjim hitnim zakonima – pod krinkom globalne prevencije epidemije.
Ono što je posebno zabrinjuće jest da se CEPI uvelike oslanja na mRNA tehnologiju – unatoč činjenici da se mRNA cjepiva nisu pokazala potpuno učinkovitima u pandemiji COVID-19.
Obećani zaštitni učinak na mnogim mjestima nije se ostvario, dok su nuspojave poput miokarditisa, autoimunih reakcija i drugih oštećenja dokumentirane. U svjetlu ovih iskustava, čini se nemarno još jednom ulagati milijarde u istu tehnologiju – posebno za bolest koja još ne postoji.
Zaključak:
Dokument CEPI jasno pokazuje da se golemi napori i sredstva ulažu u spekulacije o nečemu što medicinski još ne postoji. “Bolest X” bi mogla postati nacrt za novu eru medicinsko-industrijske kontrole društava – s visokom cijenom za demokraciju, znanost i javni integritet. Kritična pitanja su više nego prikladna.