Valentinovo – praznik ljubavi, crvenih ruža i romantičnih večera – na prvi pogled izgleda kao bezazlena proslava osjećaja. Ipak, iza ove bajkovite slike krije se mnogo mračnija povijest, koja je često previđena. Štoviše, Valentinovo, kako ga danas slavimo, zapravo nam je nametnuto od strane potrošačkog društva. Komercijalizacija ovog dana dosegla je razmjere u kojima ljubav više nije stvar osobnih, dubokih osjećaja, već materijalizirani proizvod koji se prodaje kroz poklone, cvijeće i skupe večere. Umjesto da bude dan posvećen iskrenim osjećajima, Valentinovo je postalo još jedan u nizu dana kada se potrošači potiču na kupovinu, a stvarni smisao proslave ljubavi gubi se u ekonomskoj igri.
Ovaj trend komercijalizacije nije slučajan. Brendovi, trgovine i restorani ulažu značajna sredstva u stvaranje atmosfere koja prisil ljude da osjećaju kako moraju trošiti na poklone i luksuzne doživljaje kako bi pokazali ljubav. Svake godine milijuni dolara troše se na proizvode vezane uz Valentinovo, a sam praznik postao je simbol potrošnje, gdje se ljubav mjeri u količini darova, a ne u dubini osjećaja.
No, Valentinovo nije uvijek bilo takvo. Iza današnjeg poklona u obliku srca, ruža i čokolade, krije se dug i mračan povijesni korijen, koji uključuje poganske rituale, krvave obrede i žrtvovanja. Iako je Valentinovo danas proslava romantike, ono ima duboke veze s nasiljem, žrtvama i komercijalnim interesima.
Krvavi korijeni Valentinova
Iako je Valentinovo danas postalo dan romantike, njegovi korijeni duboko su ukorijenjeni u starim poganskim ritualima, posebno u rimskom festivalu Luperkalija. Ovaj festival, posvećen bogu plodnosti Faunu, bio je poznat po svojim krvavim obredima. Svećenici Luperci žrtvovali su koze i pse, a njihovu kožu koristili za bičevanje žena. Prema vjerovanjima, udarci kožama životinja donijeli bi ženama plodnost i sreću u ljubavi. Ovaj ritual nije bio samo ekshibicionistički čin, već se smatrao nužnim za osiguranje prosperiteta i plodnosti, i to kroz nasilje.
Jedan od najzanimljivijih, ali i najuznemirujućih aspekata Luperkalija bio je običaj izvlačenja parova. Mladići su izvlačili imena djevojaka iz posuda i ti parovi bi potom bili spojeni na određeno vrijeme – ponekad na mjesecima, a ponekad do braka. Ponekad su ova „brakovanja“ bila posve arbitrarna, a žene su bile potpuno podložne volji muških sudionika. Smatrano je da takvi rituali povezuju ljubav s fizičkom, brutalnom plodnošću, a ritualno nasilje imalo je značajnu ulogu u oblikovanju tadašnje „ljubavne” kulture.
Poklanjanje srca – od žrtve do simbola ljubavi
Danas, srca predstavljaju simbol ljubavi i nježnosti. Međutim, iznenadilo bi mnoge da se ova tradicija, koja danas uključuje poklanjanje srca u obliku poklona poput čokoladnih bombona, zapravo temelji na simbolici žrtvovanja. U srednjem vijeku, žrtve su često bile posvećene bogovima plodnosti, a jedno od najpoznatijih vjerovanja bilo je da su ljudska srca, osobito ona mladića i djevojaka, bila najdragocjeniji darovi koje je mogao ponuditi jedan zajednički obred. Vjerovalo se da srce nosi „dušu” osobe i da žrtvovanjem istog (ili barem njegovog simboličkog prikaza) može donijeti sreću i bogatstvo.
Kroz stoljeća, simbolika srca postajala je sve manje vezana uz stvarno krvavo žrtvovanje, a sve više prema romantičnom idealu, no ostala je prisutna dimenzija „davanja srca“ – simbolizirajući potpunu predaju, često i kroz žrtvu. Taj arhetip „davanja srca“ kasnije je postao komercijalizirani simbol koji podrazumijeva poklone u obliku čokoladnih srca, ukrasnih kutija i drugih materijalnih stvari koje sada simboliziraju ljubav. Ipak, duboko ukorijenjena povezanost s idejom žrtve i plodnosti ostaje u pozadini ove prakse.
Tko je bio sveti Valentin?
Sveti Valentin, čija se smrt povezuje s 14. veljače, navodno je bio mučenik, a priče o njegovom životu variraju. No, ono što je zajedničko svim pričama jest da je bio mučen zbog svojih uvjerenja. Jedna od najpoznatijih legenda kaže da je Valentin bio tajni sveti kršćanski svećenik koji je, usprkos zabrani rimskog cara Klaudija II., tajno vjenčavao parove. U Rimu, u to vrijeme, brakovi su bili zabranjeni jer se vjerovalo da bi brakovi smanjili sposobnost muškaraca da služe u vojsci. Valentinovo je postalo danom za slavlje ljubavi i braka, no sama smrt svetog Valentina bila je nasilna – on je pogubljen, što naglašava krvavu povijest dana koji danas slavimo.
Neki povjesničari čak sugeriraju da su kasniji crkveni lideri, koji su željeli “kristijanizirati” poganske običaje, stvorili Valentinovo kao alternativu za Luperkalije i druge paganističke festivale. Stoga se Valentinovo, unatoč svojoj današnjoj slavi, zapravo temelji na zamućenoj povijesti ispunjenoj žrtvama, nasiljem i borbama za ljubav i plodnost.
Komercijalizacija i mračna manipulacija emocijama
U današnjem društvu, Valentinovo se prikazuje na potpuno drugačiji način kako bi se odvojilo od svojih krvavih korijena, no njegove komercijalizirane manifestacije često nose sličan pritisak. Brendovi, cvjećare, restorani i tvrtke koje prodaju poklone često koriste osjećaj nesigurnosti i emocionalne manipulacije kako bi potaknuli kupovinu. Valentinovo postaje još jedan dan kada ljubav postaje roba, gdje se cijena ljubavi mjeri kroz darove, a ne stvarnu povezanost.
Pored toga, Valentinovo može biti dan koji izaziva osjećaj usamljenosti i neadekvatnosti kod mnogih. Za one koji nemaju partnera, cijeli praznik može biti podsjetnik na njihov status, često naglašavajući osjećaj društvene isključenosti. Tako Valentinovo postaje još jedan dan kada emocionalne potrebe postaju proizvod koji se prodaje, potičući osjećaj da ljubav treba imati materijalnu vrijednost.
Okrenimo se istinskom pristupu
Kada razmotrimo mračnu povijest Valentinova, možda je najbolje zapitati se kako bismo mogli redefinirati ovaj dan. Umjesto da se oslanjamo na komercijalizaciju i simboliku koja je proizašla iz poganskih i kršćanskih rituala, možemo Valentinovo vidjeti kao priliku za slavlje svih oblika ljubavi. Pružiti ljubav kroz djela, a ne poklone. Podijeliti ljubav prema prijateljima, obitelji i društvu, ne samo u romantičnom kontekstu.
Valentinovo bi također moglo postati dan za promišljanje o stvarnoj prirodi ljubavi, koja nije povezana sa žrtvovanjem, nasiljem niti manipulacijom, već s međusobnim poštovanjem, pažnjom i uzajamnim prihvaćanjem.
|
Mediji
Komentari 0
Objava: 14. 02. 2025 
231 ogleda, 
0 komentara
