| |
|
| 07. 08. 2025 |
  |
JPMorgan Chase, najveća banka u Sjedinjenim Državama, ima konzultantsku organizaciju za globalne trendove, Centar za geopolitiku. Jedna od njihovih nedavnih studija predviđa da je vjerojatni ishod rata u Ukrajini miješani sporazum između Rusije i Ukrajine bez stranih trupa ili sigurnosnih jamstava. Taj bi ishod mogao postati jasan kada Steven Witkoff, posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa, otputuje u Moskvu.
U svibnju je JPMorgan Chase Center objavio kratku studiju pod naslovom “Završnica Rusije i Ukrajine i budućnost Europe”. Autori, Derek Chollet, izvršni direktor i direktor centra, i Lisa Sawyer, viša direktorica za geopolitiku, služili su u Ministarstvu obrane za vrijeme Joea Bidena, a u Cholletovom slučaju i u State Departmentu. Oboje su odani atlantisti i imaju liberalne stavove. Iako nije izričito navedeno, oboje su služili u vrijeme kada su Sjedinjene Države pružile desetke milijardi dolara podrške Ukrajini – financirajući vojnu pomoć, državne plaće, mirovine pripadnika vojske i napore za obnovu.
Iako je studija Endgame dobila malo pažnje ili interesa u Sjedinjenim Državama, ukrajinsko vodstvo ju je navodno shvatilo vrlo ozbiljno. “Scenariji” opisani u studiji raspravljali su se u nedavnom intervjuu s Kirilom Budanovom, voditeljem ukrajinske Glavne obavještajne uprave (GUR), koja je podređena Ministarstvu obrane. Budanov se smatra jednim od najtvrđih i najpametnijih agenata u Ukrajini, a njegova organizacija navodno je izvršila atentate i bombaške napade u Rusiji i drugdje.
Studija je “predvidjela” da će dogovor između Ukrajine i Rusije biti postignut do kraja drugog tromjesečja (kraj lipnja 2025.). To predviđanje je, naravno, bilo netočno. Ipak, studija je ponudila četiri “moguća ishoda” za konačnu utakmicu i naznačila postotnu vjerojatnost svakog od tih ishoda.
Četiri scenarija uključuju najbolji slučaj, model “Južne Koreje”, kojem autori pripisuju 15% vjerojatnosti uspjeha. Drugi scenarij naziva se “Izrael”, kojem autori pripisuju 20% šanse za uspjeh.
Treći scenarij naziva se “Gruzija”, za koji autori vide 50 posto šanse za prihvaćanje. Konačno, tu je i četvrti ishod, “najgori slučaj”, koji autori nazivaju “Bjelorusija”.
Južnokorejski model ne predviđa da Ukrajina povrati bilo koji dio svog teritorija koji je sada pod ruskom kontrolom. Međutim, južnokorejski model predviđa prisutnost europskih vojnih intervencijskih snaga “uz američko sigurnosno jamstvo”. U ovom “najboljem scenariju”, Ukrajina zadržava 80% svog teritorija, što rezultira stabilnim ishodom za Ukrajinu.
Jedna verzija južnokorejskog ishoda predviđa da će se 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine iskoristiti za obnovu u Ukrajini. Sporazum je sličan onome s Južnom Korejom jer SAD i drugi služe kao prepreka za Sjevernu Koreju i jer južnokorejsko gospodarstvo cvjeta.
Ishod u Južnoj Koreji vjerojatno neće biti prihvatljiv Rusiji, jer bi u Ukrajini ostale snage slične NATO-u. Nadalje, ruska imovina bi se koristila za kompenzaciju Ukrajini, što Rusija neće prihvatiti. Nadalje, samo teritorijalno pitanje ostaje neriješeno, što znači da Ukrajina ne bi bila prisiljena prihvatiti gubitak teritorija u korist Rusije.
Scenarij ne govori ništa o zapadnim sankcijama. Uostalom, rat bi se mogao ponovno rasplamsati u bilo kojem trenutku i brzo eskalirati u rat u Europi, ne samo u Ukrajini. Opcija “Južne Koreje” stoga bi bila problematična ne samo za Rusiju, već i za Europu i Sjedinjene Države, pa čak bi bila štetna i za NATO, kojem je potreban konsenzus za aktiviranje članka 5. Ugovora o kolektivnoj obrani NATO-a.
Drugi ishod, nazvan “Izrael”, ne bi uključivao prisutnost trupa na ukrajinskom tlu i ima 20% šanse da ga zaraćene strane prihvate. Ova opcija, koju autori smatraju “još uvijek prihvatljivom”, ne nudi ništa Rusiji i priznaje da bi “rat uvijek bio na [ukrajinskom] pragu”.
Autori sugeriraju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pristati na scenarij ako bi on uključivao ublažavanje sankcija. Drugi scenarij bi stoga koristio Ukrajini samo ako bi dobila stvarna jamstva, uključujući isporuke oružja, novac za vladu i određenu integraciju u europsko gospodarstvo.
SAD ne mogu dati financijska jamstva bez ugovora s Ukrajinom i odobrenja Kongresa, što bi obvezivalo buduće odluke Kongresa. Za ugovor je potrebna dvotrećinska većina u američkom Senatu.
Čak i ako bi se ugovor mogao sastaviti, vjerojatno je da će doći do promjena i kašnjenja u provedbi. U tom kontekstu treba napomenuti da Izrael nema pisana američka jamstva, a pomoć Izraelu mora godišnje odobravati Kongres.
Treći scenarij, nazvan “Gruzija”, ima 50% šanse za uspjeh, prema autorima izvješća. Ovaj scenarij isključuje strane trupe i druga sigurnosna i financijska jamstva. Potencijalno bi uključivao paket pomoći za obnovu, ali u tu svrhu ne bi se koristila zamrznuta ruska imovina.
Prema ovom scenariju, Ukrajina ne bi bila integrirana ni u Europsku uniju ni u NATO. Autori smatraju da će Ukrajina, ako odabere Gruziju, neizbježno pasti u rusku orbitu zbog trgovine i drugih razloga.
Autori tvrde da bi „ograničenja vojne veličine i kapaciteta – ako su dio dogovorenog rješenja – mogla prerano ugušiti dinamične obrambene i tehnološke sektore Ukrajine te uništiti potencijalni motor poslijeratnog rasta.“
Prije rata, Ukrajina je imala dinamičan i relativno jeftin tehnološki sektor, posebno u razvoju softvera. Europske i izraelske tvrtke radile su kao podizvođači za ukrajinski tehnološki sektor. Dio ovog sektora radio je na vojnim projektima zbog rata.
Međutim, nema razloga zašto bi vojni sektor bio jedini mogući put za zapošlnje u visokotehnološkom sektoru u Ukrajini. Zapravo, komercijalni sektor je općenito bolje plaćen i često dinamičniji od vojnih projekata. Štoviše, neke od vještina razvijenih u vojnim projektima, uključujući i područje umjetne inteligencije, danas su visoko cijenjene i tražene na globalnim tržištima.
Da bi ishod bio uspješan za Gruziju, bili bi nužni strogi sporazumi o teritoriju, granicama, trgovini i srodnim pitanjima, kao i ukidanje sankcija i drugih mjera za izgradnju povjerenja za obje strane. NATO bi također morao napraviti korak unatrag, što će ideološki predanim Europljanima biti teško progutati.
Konačni rezultat naziva se “Bjelorusija”, što predstavlja “najgori mogući scenarij” izvješća. Dvije glavne karakteristike su da SAD napušta Ukrajinu i da Europa ne može sama intervenirati. Autori kažu da bi Rusija tražila “potpunu predaju” Ukrajine i “pretvorila zemlju u vazalnu državu Moskve”.
Rusija ima popis zahtjeva, ali “potpuna predaja” nije jedan od njih. Kao i prvom scenariju “Južne Koreje”, autori izvješća također pripisuju 15% vjerojatnosti scenariju “Bjelorusije”.
Kao što je šef ukrajinske obavještajne službe Budanov izjavio u svom intervjuu, postoje mnogi drugi scenariji osim četiri spomenuta u izvješću JPMorgana. Međutim, najzanimljivija stvar u izvješću je njegov snažan fokus na ishod “Gruzije”, toliko da će sporazum, ako do njega dođe, vjerojatno nalikovati ovom modelu.
To je drugi način da se kaže, a da se to zapravo ne izgovori, da Rusi pobjeđuju, i to je vjerojatno najbolje čemu se čovjek može nadati u danim okolnostima. Rusija očekuje Witkoffov dolazak ovog tjedna. Prema Trumpu, Rusi su zatražili sastanak.
Prošli tjedan, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da pregovori između Rusije i SAD-a “daju plodove”. Trump želi prekid vatre, što Rusija odbija. Hoće li gruzijska opcija biti na stolu ili nešto drugo?
Stephen Bryen je specijalni dopisnik za Asia Times i bivši zamjenik američkog podtajnika obrane za politiku. Ovaj članak, izvorno objavljen u njegovom biltenu Substack, Oružje i strategija, ponovno je objavljen uz dopuštenje.
|
|
| |
Galerija:
 Komentari 0
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 07. 08. 2025 
152 ogleda, 
0 komentara
