| |
|
| 03. 06. 2025 |
  |
Sve više potrošača primjećuje da voće koje kupujemo u trgovinama, usprkos savršenom izgledu, često razočara bezukusnim okusom. Prema istraživanjima, više od 60% ispitanika smatra da današnje voće nije dovoljno zrelo ni slatko. Kako je moguće da breskve tvrde poput kugli za boćanje i jagode bez ikakve arome postaju norma na tržnicama i u supermarketima?
Od rajskog okusa do industrijske proizvodnje
Vlasnici malih obiteljskih imanja koji čuvaju tradiciju uzgoja voća generacijama danas su poput oaza u moru betona, okruženi prometnicama i trgovačkim centrima. Unatoč pritisku urbanizacije, ostaju vjerni svojoj filozofiji uzgoja voća prema prirodnom ritmu.
Stručnjaci objašnju da savršeno voće mora imati čvrstoću, ali i elastičnost kad se lagano pritisne. Najvažnije je razumjeti proces sazrijevanja: arome u voću razvijaju se u posljednja četiri dana sazrijevanja na stablu. Ako se ubere prije, dobit će se kiseli i bezukusni plod. Ako se poštuju ta četiri dana, rezultat je savršeno slatko i aromatično voće.
Ovaj pristup uzgoju znači da se mora višekratno obilaziti svako stablo, brižljivo birajući samo one plodove koji su dostigli savršenu zrelost. Za ubiranje jedne sorte potrebno je 10 dana, a stabla se obilaze svaka dva dana. Ponekad su potrebna i do 10 obilazaka po stablu.
Model brze proizvodnje: brzo, jeftino i bez okusa
Nažalost, ovakav pristup danas je rijetkost. Većina voća koje konzumiramo dolazi iz industrijskih nasada. Na velikim imanjima od preko 100 hektara može se vidjeti kako izgleda moderna proizvodnja.
Ovdje nema višekratnih obilazaka stabala. Berači opremljeni prijenosnim ljestvama ubiru gotovo tri četvrtine plodova s jednog stabla u samo nekoliko minuta. Voće se bere tvrdo, daleko od idealne zrelosti. Kad ga se pokuša zagrist, unutrašnjost je zelena i bez soka.
Odgovor na pitanje zašto se to radi leži u impresivnim pogonima za preradu voća gdje rade stotine ljudi u tri smjene, 24 sata dnevno. Ovdje se voće sortira, pakira i šalje u hladnjače. Stručnjaci objašnju da je određeni indeks tvrdoće idealan za transport. Voće bi se moglo brati i mekanije, ali tada bi roba stizala na odredište previše mekana za prodaju.
Voće se dakle namjerno bere nedozrelo, kako bi izdržalo dugi lanac distribucije: od berbe, preko hladnjače, transporta kamionima, distribucijskih centara i konačno do trgovina. Ovaj proces može trajati od tri do čak deset dana. Upravo zato je voće tako bezukusno – ono jednostavno nije imalo priliku razviti svoje arome koje nastaju u posljednjoj fazi dozrijevanja na stablu.
Klopka industrijalizacije za male proizvođače
Mnogi vlasnici malih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pa i u inostranstranstvu upali su u neočekivanu klopku. U želji za većom produktivnošću i zaradom, nekritički su kopirali španjolski model masovne proizvodnje, bez prilagodbe lokalnim uvjetima i tržišnim potrebama. Rezultat je danas poražavajući – proizvode voće i povrće koje nema ukusa, osjetljivije je na vremenske prilike i bolesti, a nije ni približno konkurentno cijenom kao ono iz velikih proizvođačkih zemalja.
Umjesto da prepoznaju gdje je stvarni problem, ovi proizvođači često okrivljuju državu za svoje poslovne neuspjehe, iako su stope poreza na dobit i dohodak među najnižima u Europi. Mnogi su se, nažalost, naviknuli na sustav potpora koji više služi za osiguravanje političkih glasova nego za stvarno unapređenje poljoprivredne proizvodnje.
Paradoksalno, trenutak kada bi trebali mijenjati poslovni model prema kvalitetnijem proizvodu s dodanom vrijednošću, oni se još jače uhvate za model industrijalizirane proizvodnje koji ih je i doveo u probleme. Tako se začarani krug nastavlja, dok potrošači i dalje dobivaju voće i povrće koje izgleda savršeno, ali nema okusa.
Genetika i hibridi: dizajniranje voća bez okusa
No, problem nije samo u berbi nedozrelog voća. Nove sorte voća često se uzgajaju prema specifikacijama koje favoriziraju izgled, prinos i otpornost na štetnike, dok je okus tek na zadnjem mjestu.
Kreatori novih sorti voća u svojim rasadnicima pokazuju najnovije hibride marelica s atraktivnim imenima. Njihove marketinške brošure naglašavaju impresivan izgled, veličinu, otpornost na bolesti i transportabilnost, ali rijetko spominju okus.
Stručnjaci napominju da je prirodno da potrošače privlači ono što je lijepo. Prvo privuče izgled, zatim ime, i onda se kupuje. Nove sorte omogućuju dulju sezonu berbe – marelice koje su se nekad mogle jesti samo nekoliko tjedana, sada su dostupne gotovo tri mjeseca. Također, ove sorte daju veće plodove, što znači veću produktivnost.
Mali plodovi su skupi za berbu jer treba više vremena za punjenje košare. S velikim plodovima berači brže pune košaru, što znači veći profit.
Cijeli ovaj proces razvoja novih sorti skup je i rizičan poduhvat. Poljoprivrednik koji želi posaditi nove sorte mora investirati značajna sredstva po hektaru samo za sadnice. Ovo je ozbiljna industrija s velikim ulaganjima.
Stručnjaci za voće pojašnju da su određene sorte pogodne za proizvođače jer donose veću zaradu, ali njihova kvaliteta okusa nije spektakularna. One su “osvježavajuće,” ali ne pružaju izvanredne arome.
Spašavanje okusa: pokret za povratak autentičnom voću
Nije sve izgubljeno. Male skupine entuzijasta bore se za očuvanje starih sorti i promociju voća uzgojenog s fokusom na okus.
Postoje stručnjaci koji uzgajaju stotine sorti bresaka iz cijelog svijeta koje su pred izumiranjem. Ove stare sorte često ne zahtijevaju pesticide ni umjetna gnojiva, ali imaju jedan “nedostatak” – manji prinos.
Ove sorte nemaju nužno visoke prinose. Stručnjaci objašnju da je kvaliteta važnija od količine – bolje je ubrati manju količinu plodova fantastičnog okusa nego veću količinu bezukusnih. Zbog logike produktivnosti i fokusa na “više je bolje”, stotine ukusnih starih sorti su nestale.
Diljem svijeta uzgaja se samo nekoliko sorti rajčica, iako postoji više od 10.000 sorti. S breskvama je slično. Nove sorte dobivene znanstvenim manipulacijama ciljaju na čvrstoću i otpornost, dok je kvaliteta okusa na zadnjem mjestu.
“Vitezovi okusa” – nova nada za potrošače
Stručnjaci koje neki na Zapadu nazivaju “vitezovima okusa” na svojoj su misiji vratiti ukus na police supermarketa. Oni putuju tražeći proizvođače koji se drže tradicionalnih metoda uzgoja i berbe voća u punoj zrelosti.
Stvorili su posebne oznake koje garantiraju da je voće ubrano u punoj zrelosti, a koje mogu koristiti samo proizvođači koji zadovolju stroge kriterije. Dodjeljuju pravo korištenja oznake proizvođačima nakon što ih posjete, te testiraju i ocijene njihove proizvode.
Stručnjaci naglašavaju da se izgubio osjećaj zadovoljstva pri konzumaciji voća. Ali još uvijek postoje ljudi koji proizvode iz strasti i koji zaista žele ponuditi kvalitetan proizvod od početka do kraja. Potrebno ih je pronaći i istaknuti njihove proizvode kako bi svi konačno mogli konzumirati dobru hranu.
Njihov trud počinje davati rezultate. Stotine supermarketa sada ima povjerenje u njihove proizvode. Iako su takvi plodovi znatno skuplji – poput određenih sorti jagoda koje koštaju tri puta više od uvoznih – potrošači su spremni platiti više za autentičan okus.
Potrošači imaju moć promjene
Iako su moderni trendovi doveli do dominacije bezukusnog voća, potrošači imaju moć to promijeniti svojim izborima. Podrškom lokalnim proizvođačima koji beru voće u optimalnoj zrelosti i traženjem oznaka kvalitete koje jamče okus, može se pomoći promjeni trendova u industriji.
Savjet stručnjaka za prepoznavanje pravog okusa uključuje traženje elastičnosti kombinirane s čvrstoćom, miris i boju koja odgovara sorti. I najvažnije – ne suditi knjigu prema koricama. Neke od najukusnijih sorti možda izgledaju manje atraktivno, ali pružaju nezaboravno iskustvo okusa.
U svijetu gdje je savršen izgled postao važniji od okusa, potrebno je podsjetiti industriju na ono što je zaista važno – užitak konzumiranja voća punog soka i okusa koje je priroda namijenila.
|
|
| |
Galerija:
 Komentari 0
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 03. 06. 2025 
137 ogleda, 
0 komentara
