“Flota slobode” je krenula iz Sicilije s ciljem da dostavi pomoć opkoljenom stanovništvu Pojasa Gaze.
Prethodna misija ove koalicije je prekinuta u maju nakon što je jedan brod pogođen dronovima u međunarodnim vodama kod Malte. FCC (Freedom Flotilla Coalition) je za napad optužio Izrael, koji se nije oglasio.
Dok je najupečatljiviji, a najmanje spominjani incident iz 2010. godine poznat kao “Napad na Flotu slobode” rezultirao je smrću najmanje 9 aktivista i rannjem desetina drugih kada su izraelski komandosi upali na brod “Mavi Marmara” u međunarodnim vodama . Ova akcija izazvala je široku međunarodnu osudu i pogoršala odnose između Izraela i Turske, jer su većina stradalih bili turski državljani .
Izraelska vojska je tada tvrdila da su se suočili s nasilnim otporom na brodu, uključujući napade noževima i palicama, što je dovelo do upotrebe smrtonosne sile . S druge strane, aktivisti i svedoci tvrdili su da su izraelske snage otvorile vatru bez provokacije, čak i nakon što je na brodu podignuta bela zastava .
Ovaj događaj ostaje kontroverzan i predmet različitih interpretacija, ali je nesporno da je rezultirao smrću više civila i značajno uticao na međunarodne odnose u regionu.
Greta Tunberg je izjavila da je „opasnost ove misije ništa u poređenju sa ćutanjem sveta dok se u Gazi dešava genocid“.
Izrael negira te optužbe, navodeći da su civilne žrtve posledica rata koji vodi protiv Hamasa.
Blokada Gaze traje još od 2007. godine, a Izrael je pravda pokušajem da spreči šverc oružja ka palestinskim borcima. Ipak, Ujedinjene nacije upozoravaju da svaka peta osoba u Gazi trenutno gladuje, nakon pojačane izraelske ofanzive koja traje od marta 2025. godine.
Od početka izraelske vojne operacije u oktobru 2023. godine, nakon napada Hamasa u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi, u Gazi je stradalo više od 54.400 Palestinaca, od kojih gotovo polovina žene i deca, dok je više od 124.000 ljudi ranjeno, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi.