| |
|
| 13. 02. 2025 |
  |
Elon Musk i Slobodna Europa
Elon Musk, šef Odjela za državnu učinkovitost (DOGE), izdao je snažan plan za zatvaranje američkih državnih medija Radio Slobodna Europa/Radio Sloboda (RFE/RL) i Glas Amerike (VOA). Muskova direktiva, koja odjekuje komentarima bivšeg Trumpovog posebnog izaslanika Richarda Grenella, razotkriva ove medije kao rasipničke, ideološki ekstremne i relikvije prošlog doba, kada se državna propaganda koristila za diktiranje globalnih narativa. Kontroverza predstavlja dublju podjelu oko uloge državno financiranih medija u sve polariziranijem svijetu, postavljajući pitanja o državno financiranim narativima, transparentnosti, vrijednosti i integritetu novinarstva te stvarnosti da se “slobodni tisak” kupuje za promicanje propagande.
Relikvija Hladnog rata
Podrijetlo RFE/RL-a i VOA-e duboko je isprepleteno sa strategijom SAD-a tijekom Hladnog rata za suprotstavljanje komunističkoj propagandi. VOA, osnovana 1940-ih, započela je kao protuteža nacističkim dezinformacijama, a kasnije se usredotočila na Sovjetski Savez. RFE/RL, rođen iz RFE-a 1953., prvobitno je emitirao kao “Radio Oslobođenje od boljševizma”, izravan izazov sovjetskom utjecaju u istočnoj Europi. Dva medija spojila su se 1976., konsolidirajući svoju misiju promicanja demokracije i suprotstavljanja autoritarnim narativima.
Iako su ovi mediji igrali ključnu ulogu tijekom Hladnog rata, neovisni mislioci tvrde da je njihova relevantnost danas upitna. Musk i Grenell više puta su istaknuli da je trenutna “sloboda” Europe dokaz da je izvorna misija RFE/RL-a zastarjela, te da korporativni i autoritarni interesi koriste ove medije za promicanje vlastitog oblika dezinformacija.
Državno financirani mediji brzo postaju kontrolirani i šire propagandu
Muskov prijedlog za prekid financiranja RFE/RL-a i VOA-e usklađen je s njegovom širom križarskom borbom protiv državne potrošnje na medijske organizacije. Kupljeni mediji lako se mogu manipulirati za promicanje narativa trenutne vlasti. Državno financiranje također čini ove medije nesposobnima da stoje na vlastitim meritima, po definiciji. Ranije ove godine, Muskov tim ciljao je na federalna plaćanja medijima poput Politico, AP-a i New York Timesa, nazivajući ove subvencije lošim upravljanjem poreznim dolarima. Prema izjavi tajnice za medije Bijele kuće Karoline Leavitt, vlada je 2023. potrošila preko 8 milijuna dolara samo na pretplate za Politico. Ovo u biti čini Politico i druge kupljene medije PROPAGANDNIM KRPCAMA, lako kontroliranim od strane onih koji ih financiraju i usmjeravaju korporativne lijeve narative.
Richard Grenellova kritika RFE/RL-a i VOA-e dodaje gorivo na vatru. Na X-u, Grenell je omalovažavao ove medije kao “državno plaćene medije”, pune “daleko lijevih aktivista”. Musk je odgovorio s karakterističnom žestinom: “Ugasi ih. Europa je sada slobodna. Nitko ih više ne sluša. To su samo radikalni ljevičarski luđaci koji razgovaraju sami sa sobom dok spaljuju milijardu dolara godišnje američkog poreznog novca.”
Ovi mediji postali su ništa više od ideoloških glasila, koja djeluju pod krinkom objektivnog novinarstva. Elon Muskov poziv na razgradnju RFE/RL-a i VOA-e simbolična je bitka oko uloge države u oblikovanju informacijskog prostora.
Vrijeme je da propagandiste u korporativnim medijima zamijene pravi heroji neovisnih medija koji stoje na vlastitim meritima, koji su izdržali cenzuru ljevice i korporacija kojima se poklanjaju. Tijekom proteklog desetljeća, neovisni novinari istrali su u informacijskom krajoliku koji je bio antikonkurentski, diskriminirajući i oružan protiv njih od strane velikih tehnoloških tvrtki, sitnih stranih dužnosnika, stranih nevladinih organizacija, USAID-om financiranih aktivističkih skupina, osvetoljubivih federalnih agencija i globalnih državnih tijela.
|
|
| |
Galerija:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 13. 02. 2025 
257 ogleda, 
0 komentara
