| |
|
| 03. 06. 2024 |
  |
Kupujući ove podatke od privatnih tvrtki, agencije mogu tvrditi da je ovo špijuniranje “otvorenog izvora”, temeljeno na “javno dostupnim” zapisima.
Direktor Nacionalne obavještajne službe (DNI), Avril Haines, koja nadzire 18 zasebnih agencija koje čine širu “obavještajnu zajednicu” — uključujući CIA-u, FBI i NSA — objavila je “politički okvir za komercijalno dostupne informacije”. Ne samo da je ovo prva javna potvrda službenika američke vlade da državne špijunske agencije dobivaju goleme količine podataka o privatnim građanima od posrednika treće strane, već priznaje da su podaci vrlo osjetljivi. Iako navodno postavlja ograničenja za korištenje ovih informacija od strane špijuna, detalji su nejasni ili nepostojeći.
“Komercijalno dostupne informacije” (CAI) odnose se na podatke prikupljene o pojedincima, obično putem njihovih pametnih telefona i aplikacija koje koriste, a prodaju ih treće strane. Različitim trikovima i bezobzirnim iskorištavanjem pravnih rupa, američke obavještajne službe došle su do podataka koji nisu dostupni običnim građanima i za koje bi inače bio potreban sudski nalog za pretres. Međutim, kupnjom ovih podataka od privatnih brokera, špijunske agencije i dalje mogu tvrditi da je to špijuniranje “otvorenog izvora”, na temelju “javno dostupnih” zapisa.
Posebno bogat izvor CAI-ja su podaci dobiveni digitalnim oglašavanjem. Oglasni prostor u aplikacijama i na web-mjestima prodaje se na burzama licitiranja u stvarnom vremenu (RTB), a kao bonus često su uključeni podaci o lokaciji i drugi korisnički podaci kako bi se osiguralo optimalno ciljanje oglasa. Mnogi brokeri podataka predstavljaju se kao oglašivači koji “stružu” korisničke informacije s popisa i zatim ih prodaju radi zarade. Vrijednost ovih podataka i mogućnosti njihove zlouporabe su goleme.
Na primjer, obavještajni poduzetnik jednom je koristio podatke dobivene iz aplikacije za spojeve Grindr kako bi pratio kretanje homoseksualnih službenika američke vlade. Podatke RTB-a također su koristile grupe protiv pobačaja za praćenje žena koje posjećuju klinike za planiranje obitelji u SAD-u. S pozitivnije strane, podaci RTB-a pomogli su u izradi dosjea o suradnicima trgovca djecom Jeffreya Epsteina, koji je pratio vlasnike pametnih telefona koji su posjećivali njegov privatni otok na adrese u SAD-u i drugim zemljama.
“Osobne karakteristike”
Kao što Hainesov okvir navodi, “komercijalni subjekti trenutno prikupljaju i agregiraju neviđene količine osobnih podataka” “iz različitih izvora”. To uključuje “mobilne telefone, automobile, kućanske aparate i drugu osobnu opremu”. Te se informacije zatim stavljaju na raspolaganje “različitim primateljima, uključujući profitne i neprofitne subjekte, strane protivnike te domaće i multinacionalne organizacije.” Američka “obavještajna zajednica”, priznaje ravnatelj, rutinski iskorištava mogućnosti za “pristup, prikupljanje i obradu” ovih CAI-ja.
CAI se rutinski koristi “u obavljanju misija, a te informacije često daju kritičnu obavještajnu vrijednost”, prema Hainesu. Ipak, “ovi skupovi podataka mogu otkriti osjetljive i intimne osobne informacije i aktivnosti”, priznaje. Priznata količina podataka na koju CIA et al. pristup privatnim građanima putem posrednika trećih strana nije ništa manje nego uznemirujući. npr.:
“Osobni atributi, stanja ili identifikatori koji se mogu pratiti do jednog ili više određenih pojedinaca u SAD-u, [uključujući] rasu ili etničku pripadnost, politička mišljenja, vjerska uvjerenja, seksualnu orijentaciju, rodni identitet, medicinske ili genetske informacije, financijske podatke ili bilo koje druge podatke čije bi otkrivanje imalo sličan potencijal uzrokovati znatnu štetu, neugodnost ili nepravdu osobi ili osobama opisanim u podacima.’
Osim toga, CAI može uključivati ”podatke koji bilježe osjetljive aktivnosti” ciljanih pojedinaca i skupina. “Osjetljive aktivnosti” definirane su kao bilo koje “koje, tijekom dugog vremenskog razdoblja, stvaraju obrazac života; otkriti osobne veze, sklonosti ili identifikatore; olakšavaju predviđanje budućih radnji; omogućiti ciljano djelovanje; otkrivaju ostvarivanje prava i sloboda pojedinca“. Strašne stvari—ali Hainesov okvir nudi malo ili nimalo jasnih smjernica o tome kako će kupnja i upotreba CAI-ja od strane američkih obavještajnih službi biti ograničena.
“Geolociranje ljudi”
Dokument tvrdi da će “dodatnim pojašnjenjem” zaštititi privatnost građana, iako u svom sadržaju ništa ne nudi. Zabrinjuće, same špijunske agencije imaju zadatak formulirati “zaštitne mjere skrojene prema osjetljivosti” CAI-ja koje prikupljaju i izrađuje godišnja izvješća o korištenju tih podataka. Ne postoji zahtjev da obavještajne službe izbrišu sve stare kupljene podatke ni pod kojim okolnostima – čak i ako su prikupljeni greškom – i, što je najviše zabrinjuće, nema ograničenja o tome koje se informacije mogu, a koje ne mogu kupiti.
Ovo je posebno zabrinjuće jer je jasno da su neke aplikacije za pametne telefone spremne primati upute od privatnih obavještajnih tvrtki i brokera podataka o tome koje informacije prikupljati o svojim korisnicima, a koje se zatim prosljeđuju američkim špijunskim agencijama preko trećih strana. Potvrđeno je da je aplikacija MuslimPro, koja nudi dnevni molitveni kalendar i kompas koji pokazuje prema Meki, počela tajno pratiti lokacije korisnika na izravan zahtjev posrednika koji je zatim te podatke prodavao vladinim klijentima.
Ostali posrednici služe uglavnom ili isključivo državnim organizacijama. To uključuje Babel Street – “tvrtku koja pretvara podatke u znanje koristeći umjetnu inteligenciju” – koja daje podatke o lokaciji američkim agencijama uključujući DEA, ICE, IRS, Tajnu službu i Ministarstvo financija, te Barbaricum, koji je “integrirao komunikaciju”. Ugovor od 5,5 milijuna dolara koji je tvrtka dobila od ICE-a 2020. odnosi se na njegovu sposobnost “geolociranja pojedinaca izvan standardnog geooznačavanja”, “praćenja i analize svih aktivnosti društvenih medija” na svim platformama, uključujući “strane/tamne/duboke web društvene mreže u stvarnom vremenu [naglasak u izvorniku]”, dok su stvarali “psihološke profile” meta.
Na drugom mjestu, ugovor navodi kako Barbaricum može stvoriti “psihološke profile” meta i “otkriti je li korisnik izbrisao poruke i pružiti sadržaj s izbrisanih računa i/ili izbrisanih poruka”. Prije objavljivanja “političkog okvira” direktora Nacionalne obavještajne službe, opseg CAI-jevih špijunskih aktivnosti koje su provodili američki špijuni bio je nepoznat. Bilo je potrebno da neovisni istraživači i grupe za kampanju sastave grubu skicu iz ograničenih javno dostupnih zapisa.
Sada, iste agencije koje su godinama potpuno nekažnjeno koristile i zlorabile privatne podatke korisnika imaju zadatak kreirati vlastita interna pravila o tome što je, a što nije dopušteno prikupljati, analizirati, koristiti i djelovati na temelju toga. Lisici koja čuva kokošinjce nikad nije dobro išlo.
|
|
| |
Galerija:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 03. 06. 2024 
188 ogleda, 
0 komentara
