|
| 03. 07. 2025 |
  |
Trošenje novca je lakše nego ikad prije. Ali kako digitalna plaćanja postaju norma, postavlja se pitanje što sve zapravo žrtvujemo u zamjenu za praktičnost?
Je li prisluškivanje previše lako? Psihologija digitalne potrošnje
Svi smo to već barem jednom učinili – dodirnuli smo karticu, telefon ili sat na blagajni bez razmišljanja. Ali postoji dodatni trošak za ovu pogodnost koji malo tko uzima u obzir.
Plaćanje gotovinom, prema istraživanjima, uzrokuje psihološku nelagodu jer smo stalno svjesni koliko trošimo – stručnjaci to nazivaju „bolom plaćanja“. Studije pokazuju da kada plaćamo digitalno, trošimo slobodnije i s manje otpora. U stvarnosti to znači da mobilna plaćanja dovode do 9% većih iznosa transakcija i 11% češćih kupnji nego kada plaćamo gotovinom. Više od polovice Amerikanaca već kaže da im je primarni način plaćanja digitalni.
[Izvor: TIME ]
Drugim riječima, moderne metode plaćanja zaobilaze naše prirodne financijske inhibicije, čime nas postupno čine ugodnijima s „nevidljivom“ potrošnjom.
Bezgotovinski svijet: Zgodan ili manipulativan?
Dok nas tehnologija tiho vuče prema bezgotovinskoj budućnosti, već postoji suptilan, ali temeljan gubitak kontrole. Važno je shvatiti da se svako skeniranje, provlačenje i dodir prati, bilježi – i sada monetizira.
Podaci o vašem plaćanju koriste se za izradu financijskog profila i ciljano oglašavanje. Vlade imaju pristup vašim transakcijama – izravno ili na zahtjev – i sve te informacije povezuju vas s navikama kupnje koje se mogu pratiti. U kombinaciji s umjetnom inteligencijom, svaka kupnja koju obavite stvara živi profil koji otkriva više nego što biste očekivali: što cijenite, kamo idete, kada ste najosjetljiviji na oglašavanje.
„Za razliku od gotovinskih transakcija, digitalna plaćanja ostavljaju trag koji vlade, korporacije i financijske institucije mogu pratiti. Ova razina nadzora izaziva zabrinutost zbog načina na koji se podaci o transakcijama zloupotreblju.“
[Izvor: Wavetec ]
Društveni kredit: Oprezujuća priča iz Kine
Kina, koja je predvodila Zapad u prelasku na bezgotovinsko društvo, nudi oštro upozorenje kamo ovaj razvoj može odvesti. Prema njihovom sustavu socijalnog kreditiranja, ljudi dobivaju bodove za svaku transakciju – i svaku radnju. Kombiniranjem financijskih i društvenih podataka s državnom kontrolom, na primjer, prekomjerno trošenje ili kašnjenje s plaćanjem računa može dovesti do zabrana putovanja ili ograničenog pristupa mogućnostima zapošlnja.
A sve je počelo s tvrtkom koja se može pratiti i plaćati bez gotovine.
Na Zapadu ovi sustavi još nisu operativni, ali infrastruktura koja ih omogućuje već se gradi: pad broja bankomata, analitika plaćanja u stvarnom vremenu, digitalni identifikacijski dokumenti i sve veće mogućnosti javnog nadzora. Alati su već tu.
Namjerno isključenje
Nisu svi zadovoljni bezgotovinskim svijetom. Financijsko izvješće za Ujedinjeno Kraljevstvo iz 2023. godine pokazalo je da su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe s niskim primanjima najviše ovisne o gotovini – čineći 12% svih transakcija.
[Izvor: Financial Times ]
S padom broja bankomata i poslovnica banaka te porastom broja tvrtki koje prihvaćaju samo digitalna plaćanja, riskiramo ograničavanje pristupa našoj imovini za najranjivije. Ako svima bude potrebna aplikacija i tehnološka pismenost, stvorit ćemo „offline“ podklasu.
Bezgotovinski sustav je krhak
Gotovina funkcionira bez struje, bez signala, bez dopuštenja. S druge strane, digitalna plaćanja oslanjaju se na tehnološku infrastrukturu – infrastrukturu koja se može srušiti u bilo kojem trenutku. Nestanci struje, kibernetički napadi ili kvarovi sustava mogu ljude potpuno odsjeći od njihovog novca.
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju da je bezgotovinska infrastruktura – poslužitelji, mreže, električne mreže – jedna točka potencijalnog kolapsa. Kako upozorava Swiss Re, švicarski osiguravatelj, softverska greška ili prekid rada “mogli bi paralizirati cijelo gospodarstvo”. I ovaj rizik nije teoretski: u srpnju 2024. globalni prekid uzrokovan ažuriranjem CrowdStrikea prisilio je trgovine u Britaniji i Australiji da pređu na gotovinu, što je dovelo do blokirane prodaje i paničnog podizanja gotovine.
Čija je to zapravo bila ideja?
Nitko od nas nije glasao za bezgotovinsko društvo. Prikralo nam se kao „neizbježna“ budućnost, predstavljena kao napredak i učinkovitost. Ali iako se prodaje kao sloboda, u stvarnosti može postati alat kontrole.
- Odričeš se privatnosti bez izbora
- Riskirate isključenje ako se ne prilagodite.
- Trošite više – i češće – a da toga niste ni svjesni
Ovo ne izgleda kao nuspo bezgotovinskog svijeta. Čini se kao da je tako trebalo funkcionirati.
Završna misao
Bezgotovinsko ne znači besplatno. Iza sveprisutnog sustava “plati i dodirni” krije se puno veća cijena – vaša privatnost i autonomija. Jer praktičnost je također valuta. A pitanje je: koliko smo spremni platiti za nju?
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 03. 07. 2025 
95 ogleda, 
0 komentara
