|
| 26. 05. 2025 |
  |
Politička represija u „srcu demokracije“
U svom nedavnom videu, Tulsi Gabbard, bivša kongresnica i kandidatkinja za predsjednicu SAD-a, iznijela je teške optužbe: Bidenova administracija sustavno je ciljala građane koji su kritizirali politiku cijepljenja, zatvaranje škola ili granične mjere, svrstavajući ih u kategoriju potencijalnih terorista. Deklasificirani dokumenti otkrivaju da su obavještajne agencije, uključujući FBI, vršile pritisak na platforme društvenih mreža kako bi cenzurirale kritičke glasove, dok su istovremeno nadzirale pojedince pod izlikom borbe protiv „domaćeg ekstremizma“.
Gabbard upozorava na opasan presedan: sigurnosni aparat zloupotrebl se za kriminalizaciju neslaganja s vladom. Ovaj pristup, prema njezinim riječima, nije samo napad na slobodu izražavanja, već i na temelje demokratskog društva. Posebno zabrin činjenica da su roditelji, koji su se usprotivili obaveznom cijepljenju djece ili zatvaranju škola, postali mete ovakvih mjera. Umjesto političkog dijaloga, vlasti su odabrale strategiju zastrašivanja.
Europa pod sličnim pritiskom
Represija koju Gabbard opisuje nije ograničena na Sjedinjene Države. U Europi, posebice u zemljama poput Njemačke, Francuske, Italije i Austrije, građani koji su se usprotivili pandemijskim mjerama – od nošenja maski do obaveznog cijepljenja – suočili su se s oštrim odgovorom vlasti. U Njemačkoj je Ured za zaštitu Ustava pratio Telegram grupe kritičara, dok su prosvjedi protiv COVID mjera često bili ocrnjivani kao „ekstremistički“. U Austriji su prosvjednici klasificirani kao potencijalne prijetnje, dok su u Francuskoj i Italiji kritičari pandemijskih politika često bili meta policijskih pretraga i pravnih sankcija.
Retorika kojom se opravdavaju ove mjere zapanjujuće je slična na obje strane Atlantika. Kritičari se optužuju za širenje „dezinformacija“, ugrožavanje „javnog reda“ ili podrivanje „sigurnosti“. Umjesto da se njihove brige adresiraju kroz demokratski dijalog, vlasti patologiziraju neslaganje, stvarajući klimu straha u kojoj se građani ustručavaju izraziti svoje mišljenje.
Simbolika autoritarizma
Skoncentrirana prvenstveno na događanja u SAD-u, Gabbard posebno ističe Bidenov govor iz 2022. godine, održan uz dramatičnu crvenu pozadinu, kao simboličan trenutak ove političke klime. U tom govoru, Biden je kritičare svoje administracije i one koji dovode u pitanje pandemijske mjere, implicitno označio kao prijetnju demokraciji. Ovakav pristup odražava širi trend u kojem se politički protivnici više ne tretiraju kao legitimni sudionici demokratskog procesa, već kao unutarnji neprijatelji.
Slično tome, u Europi se prosvjednici protiv pandemijskih mjera često prikazuju kao „radikalni“ ili „opasan element“, čime se opravdavaju mjere nadzora i represije. Ovaj transatlantski obrazac sugerira koordiniranu strategiju u kojoj se sigurnosne politike koriste za suzbijanje neslaganja, umjesto za rješavanje stvarnih prijetnji.
Slučaj Marka Franciškovića: Od prosvjeda do optužbi za terorizam
U Hrvatskoj je poznat slučaj Marka Franciškovića – publicista, ekonomista i antiglobalističkog aktivista – koji je uhićen u prosincu 2021. zbog “sumnje na javno poticanje na terorizam” s prosvjeda protiv covid mjera u Zagrebu u studenom 2021. godine. Francišković je, prema tužiteljstvu, putem društvenih mreža pozivao na mobilizaciju, napade na članove vlasti i nasilnu smjenu demokratski izabrane vlade, a uz njega su optuženi i njegova supruga Lana Ujdenica te Natko Kovačević, koji su navodno sudjelovali u sličnim aktivnostima.
Francišković je proveo više od godinu dana u istražnom zatvoru, a o apsurdnosti ovog slučaja najbolje govore riječi njegovog odvjetnika Zvonimira Hodaka koji je proces opisao kao primjer “pravosuđa s posebnim potrebama”, ističući da tužiteljstvo u godinu dana nije uspjelo potvrditi optužnicu niti saslušati svjedoke. Francišković je pušten na slobodu u veljači 2023. uz mjere opreza, uključujući zabranu korištenja interneta i obvezu javljanja policiji u Zadru. Unatoč puštanju na slobodu, optužnica protiv njega i dalje stoji, a on je na sudu izjavio da je smatra “besmislenom”.
Deklasificirani dokumenti: Dokaz o zloupotrebi moći
Deklasificirani dokumenti iz 2021. godine, na koje Gabbard upućuje, otkrivaju zastrašujuću praksu: vladine agencije procjenjuju političke stavove građana kao pokazatelje potencijalne opasnosti, čak i bez dokaza o nasilnim namjerama. Samo izražavanje kritičkih mišljenja – bilo o cijepljenju, školskim politikama ili drugim pitanjima – dovoljno je da se pojedinac nađe pod nadzorom. Ova praksa ne samo da krši temeljna prava, već stvara i klimu u kojoj se građani boje javno izraziti svoje stavove.
Duboka kriza zapadnih demokracija
Otkrića Tulsi Gabbard i paralelni događaji u Europi ukazuju na duboku krizu zapadnih demokracija. Pod izlikom borbe protiv „ekstremizma“, „dezinformacija“ ili pandemijskih prijetnji, vlade diljem svijeta koriste obavještajne i sigurnosne aparate za suzbijanje neslaganja. Ovaj trend ugrožava temeljna prava – slobodu izražavanja, pravo na okupljanje i politički pluralizam.
Ako želimo očuvati otvoreno društvo, ovaj razvoj mora biti hitno doveden u pitanje. Potrebna je javna rasprava i strogi pravni nadzor kako bi se spriječila daljnja erozija demokratskih vrijednosti. Prava prijetnja, kako Gabbard upozorava, ne dolazi od građana koji postavljaju pitanja, već od vlasti koje ih nastoje ušutkati.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 26. 05. 2025 
126 ogleda, 
0 komentara
