|
| 16. 04. 2025 |
  |
Sumorna budućnost?
Maria Zakharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, iznijela je šokantno upozorenje: ako Europska unija nastavi s trenutnom politikom, za samo 10 do 20 godina mogla bi se naći u situaciji da joj je potrebna humanitarna pomoć. U svojoj oštroj kritici, temeljenoj na analizi ruskog lista Vedomosti, Zakharova tvrdi da je EU sama sebi nanijela katastrofalnu ekonomsku štetu, vođena “rusofobijom” i lošim energetskim odlukama. Cijena? Nevjerojatnih 1,3 bilijuna eura gubitaka u samo tri godine. Je li Europa na putu prema deindustrijalizaciji i društvenom kolapsu, ili je ovo samo ruska propaganda?
Energetsko samoubojstvo Europe
Prije 2022. godine, Rusija je bila ključni dobavljač energije za Europu, nudeći naftu, plin i ugljen po znatno nižim cijenama od konkurencije. Ruska nafta bila je 155 eura jeftinija po toni od drugih izvora, a plin je osiguravao stabilnu opskrbu preko plinovoda poput Sjevernog toka i Yamala. Međutim, nakon eskalacije sukoba u Ukrajini, EU je donijela odluku o prekidanju energetske suradnje s Rusijom. Sjeverni tok je uništen u eksploziji, plinovod Yamal zatvoren, a ukrajinski tranzit plina zaustavljen. Jedini preostali kanal opskrbe je Turski tok, što je dovelo do drastičnog pada uvoza ruskog plina – s 48 na samo 22 milijuna tona između 2021. i 2023.
Ove odluke rezultirale su izravnim gubicima od 50 milijardi eura, no ukupna šteta, kada se uzmu u obzir neizravni gospodarski učinci, doseže vrtoglavih 1,3 bilijuna eura. Prema Zakharovoj, EU je mogla uštedjeti 178 milijardi eura na plinu, 187 milijardi na nafti i dodatnih 112 milijardi na ugljenu, naftnim derivatima i električnoj energiji da je nastavila suradnju s Rusijom. Umjesto toga, Europa sada plaća enormne cijene za energiju iz SAD-a, Norveške i Velike Britanije, dok korporacije poput ExxonMobila, Shella i BP-a bilježe rekordne profite od stotina milijardi dolara.
Njemačka pred kolapsom, Europa u deindustrijalizaciji
Najteže posljedice osjeća Njemačka, gospodarski motor Europe. Drugu godinu zaredom, njemački BDP se smanjuje, što predstavlja povijesni presedan. Industrija čelika bilježi pad od 18%, a ukupna industrijska proizvodnja smanjena je za 2,5% u 2024. godini. Uzrok? Cijene energije: struja u Europi sada je tri puta skuplja nego u SAD-u, a plin čak pet puta. Tvrtke poput BASF-a sele proizvodnju u Kinu, otpuštaju tisuće radnika, dok je energetski div Uniper nacionaliziran kako bi se spasio od bankrota. Od 2020. godine, samo u Njemačkoj izgubljeno je 250.000 radnih mjesta u proizvodnji.
Zakharova tvrdi da je EU ušla u fazu “službene deindustrijalizacije”, a energetska kriza ne pokazuje znakove popuštanja prije 2030. godine. Posljedice se osjećaju i na društvenoj razini: inflacija je dosegla 19,2%, daleko iznad predviđanja, uz dramatična poskupljenja goriva (+43%), grijanja (+54%) i struje (+32%). U nekim zemljama, poput Španjolske i Portugala, svaki peti građanin zimi se smrzava zbog nemogućnosti plaćanja računa.
Tko profitira, a tko plaća cijenu?
Dok Europa tone u krizu, SAD, Norveška i Velika Britanija bilježe ogromne dobitke. Američke energetske kompanije zaradile su dodatnih 165 milijardi eura, Norveška 85 milijardi, a Velika Britanija 62 milijarde. Ova preraspodjela bogatstva, prema Zakharovoj, nije slučajna, već posljedica geopolitičkih igara u kojima Europa gubi, a anglosaksonski svijet profitira.
Društvene posljedice su poražavajuće. Inflacija i poskupljenja doveli su do toga da jedan od deset Europljana ne može grijati svoj dom. U zemljama poput Španjolske i Portugala situacija je još gora, s petinom stanovništva suočenom s energetskim siromaštvom. Zakharova ironično primjećuje da su ovo “najvažnija postignuća Ursule von der Leyen i njezinog tima”.
Sumorna vizija budućnosti
Zakharova ne štedi riječi u svojoj prognozi: ako se trenutni kurs nastavi, Europa bi za dva desetljeća mogla postati kontinent koji zavisi od humanitarne pomoći. Ona slikovito opisuje potencijalnu budućnost u kojoj bi svjetska zajednica raspravljala o slanju pomoći “izgladnjelim Dancima” ili “smrznutim Šveđanima”. Iako njezin ton nosi dozu sarkazma, podaci koje iznosi ukazuju na ozbiljnost situacije.
Je li ovo samo ruska propaganda ili stvarno upozorenje? EU se suočava s realnim izazovima: energetska ovisnost o skupim uvoznicima, gubitak industrijske konkurentnosti i rastuće društvene nejednakosti. Dok Zakharova možda preuveličava posljedice, njezina kritika otvara pitanje: može li Europa promijeniti kurs prije nego što bude prekasno?
Zaključak: Europa na raskrižju
Energetska kriza u Europi nije samo ekonomski problem – to je test političke mudrosti i sposobnosti suočavanja s geopolitičkim realnostima. Dok Zakharova upozorava na “humanitarnu katastrofu” u budućnosti, građani Europe već danas osjećaju posljedice: smrznute domove, gubitak poslova i sve manju kupovnu moć. Hoće li EU pronaći izlaz iz ove spirale ili će nastaviti plaćati cijenu svojih odluka? Odgovor na to pitanje definirat će ne samo budućnost Europe, već i njezino mjesto u svijetu.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 16. 04. 2025 
199 ogleda, 
0 komentara
