Godine 1989. Noel Brown, viši dužnosnik UN-a za zaštitu okoliša, upozorio je da bi cijele nacije mogle biti izbrisane s lica zemlje porastom razine mora ako se globalno zatopljenje ne zaustavi do 2000. godine.
Obalne poplave i neuspjeh usjeva potaknuli bi egzodus “eko-izbjeglica”, prijeteći političkim kaosom, prema Brownu, koji je tada bio direktor njujorškog ureda Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (“UNEP”).
Brown je tvrdio da su vlade imale 10 godina da riješe efekt staklenika prije nego što izmakne ljudskoj kontroli. Također je rekao da bi se, ako se polarne ledene kape otope zbog zagrinja, razina oceana mogla podići za čak jedan metar, dovoljno da poplavi Maldive i druge ravničarske otočne države.
Nepotrebno je reći da se njegova “predviđanja” nisu obistinila. Ali to ih nije spriječilo da puštaju istu ploču uvijek iznova. Vidi, na primjer: “Porast razine mora mogao bi natjerati 1 od 10 ljudi da napusti svoje domove, s opasnim posljedicama za međunarodni mir, upozorava glavni tajnik UN-a,” Inside Climate News, 14. veljače 2023.
Slijedi izvorni članak koji je AP News objavio 1989. Vidjet ćete da je to ista retorika o klimatskim katastrofama koja se koristi i danas.
UN predviđa katastrofu ako se globalno zatopljenje ne zaustavi do 2000. godine
AP News, 29. lipnja 1989
UJEDINJENI NARODI (AP) _ Visoki dužnosnik UN-a za zaštitu okoliša kaže da bi čitave nacije mogle biti izbrisane s lica zemlje porastom razine mora ako se globalno zagrinje ne zaustavi do 2000. godine.
Obalne poplave i neuspjeh usjeva mogli bi izazvati egzodus “eko-izbjeglica”, prijeteći političkim kaosom, rekao je Noel Brown, direktor njujorškog ureda Programa UN-a za okoliš ili UNEP-a.
Rekao je da vlade imaju 10 godina da riješe globalno zatopljenje prije nego ono izmakne ljudskoj kontroli.
Ako zatopljenje otopi polarne ledene kape, razine oceana porast će do 3 metra, dovoljno da poplave Maldive i druge ravničarske otočne zemlje, rekao je Brown za Associated Press u intervjuu u srijedu.
Obalna područja će biti poplavljena; Jedna šestina Bangladeša mogla bi biti poplavljena, što bi raselilo četvrtinu od njegovih 90 milijuna ljudi. Prema zajedničkoj studiji UNEP-a i američke Agencije za zaštitu okoliša, petina egipatskog poljoprivrednog zemljišta u delti Nila mogla bi biti poplavljena, što bi dovelo do prekida opskrbe hranom.
“Ekološke izbjeglice bit će velika briga, a što je još gore, ljudi će se možda moći preseliti u sušu zemlju, ali tlo i prirodni resursi možda neće moći podržati život. Afrika ne mora brinuti o zemlji, ali biste li htjeli živjeti u Sahari?” rekao je.
UNEP procjenjuje da bi samo Sjedinjene Države koštale 100 milijardi dolara za zaštitu istočne obale.
Promjenjivi klimatski obrasci mogli bi vratiti uvjete Dust Bowl iz 1930-ih u kanadske i američke žitne regije, dok bi Sovjetski Savez mogao požnjeti rekordne žetve ako na vrijeme prilagodi svoju poljoprivredu, prema studiji UNEP-a i Međunarodnog instituta za primijenjenu analizu sustava.
Višak ugljičnog dioksida ispušta se u atmosferu ljudskim korištenjem fosilnih goriva i spaljivanjem prašuma, pokazalo je istraživanje. Atmosfera zadržava više topline nego što zrači, slično stakleniku.
Najkonzervativnija znanstvena procjena je da će temperatura Zemlje porasti za 1 do 7 stupnjeva u sljedećih 30 godina, rekao je Brown.
Razlika se možda čini malom, rekao je, ali planet je sada samo 9 stupnjeva topliji nego što je bio tijekom 8.000-godišnjeg ledenog doba koje je završilo prije 10.000 godina.
Brown je rekao da ako se trend zagrinja nastavi, “pitanje je hoćemo li uspjeti preokrenuti proces na vrijeme? Kažemo da unutar sljedećih 10 godina, s obzirom na trenutni stres na atmosferu, imamo priliku započeti proces stabilizacije.”
Rekao je da nam čak i najkonzervativniji znanstvenici “već govore da ne možemo učiniti ništa da zaustavimo promjenu od oko 3 stupnja.”
“Ako idemo dalje, moramo početi razmišljati o značajnom porastu razine mora… možemo očekivati više nasilnih oluja, uragana, smicanja vjetra, erozije prašine.”
Rekao je da ima vremena za djelovanje, ali da ne treba gubiti vrijeme.
UNEP radi na znanstvenom akcijskom planu do kraja 1990. i na usvajanju globalnog sporazuma o klimi 1992. U svibnju su se delegati iz 103 zemlje sastali u Nairobiju u Keniji – gdje je sjedište UNEP-a – i odlučili započeti pregovore o sporazumu sljedeće godine.
Od zemalja će se tražiti da smanje upotrebu fosilnih goriva, smanje emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova poput metana i fluorougljika te zaštite prašume.
“Nemamo jasnu predodžbu o ekološkoj minimalnoj količini zelenog prostora koji je planetu potreban za učinkovito funkcioniranje. Ono što znamo je da uništavamo tropske kišne šume brzinom od 50 hektara u minuti, otprilike nogometno igralište u sekundi”, rekao je Brown.
Svaki hektar prašume može pohraniti 100 tona ugljičnog dioksida i pretvoriti ga u kisik.
Brown je sugerirao da bi moglo biti potrebno dati naknadu Brazilu, Indoneziji i Keniji za očuvanje kišnih šuma.
Europska zajednica govori o porezu od pola centa na svaki kilovat-sat fosilnog goriva kako bi prikupila 55 milijuna dolara godišnje za zaštitu prašuma, a moguće su i druge izravne subvencije, rekao je.
Ugovor bi također mogao pozvati na poboljšanu energetsku učinkovitost, veće očuvanje i za razvijene zemlje da prenesu tehnologiju u zemlje trećeg svijeta kako bi im pomogle uštedjeti energiju i smanjiti emisije stakleničkih plinova, rekao je Brown.
|
Mediji
Komentari 0
Objava: 11. 04. 2025 
176 ogleda, 
0 komentara
