 Hladna statistika
Europa je nesumnjivo suočena s demografskim promjenama koje bi trajno mogle redefinirati njezin identitet. Prema najnovijim podacima iz Austrije, trećina djece u osnovnim školama (32,8%) ne govori njemački jezik kod kuće, dok u gradovima poput Salzburga taj udio doseže zapanjujućih 51,8%.
U nekim bečkim četvrtima, poput Brigittenaua i Margaretena, preko 80% stanovnika ne koristi njemački kao primarni jezik. Ove brojke, koje je istaknuo mađarski ekonomist Géza Sebestyén, upozoravaju na duboke društvene promjene koje bi mogle izbrisati nacionalni karakter Austrije i drugih europskih zemalja.
Sebestyén, voditelj Radionice o ekonomskoj politici na Kolegiju Mathias Corvinus, tvrdi da je Mađarska izbjegla sličnu sudbinu zahvaljujući strogim politikama Viktora Orbána, koji je zatvorio granice i odbio masovnu imigraciju. „Zloslutni vjetar puše na Zapadu“, upozorava on, naglašavajući da Austrija riskira gubitak svog identiteta kao nacionalne države ako se trendovi nastave. Prema njegovim riječima, ovi podaci nisu samo statistika – oni su „znakovi duboke društvene promjene“ koja bi mogla pretvoriti Austriju u zemlju gdje je ideja „Europe nacija“ tek daleka uspomena.
Austrijski političar Herbert Kickl, vođa Slobodarske stranke Austrije (FPÖ), na nedavnom CPAC-u u Mađarskoj iznio je još oštrije stajalište. „Ono što se događa u Europi nije slučajnost. To je rezultat agende – namjerno provedene etničke i kulturne transformacije“, tvrdi Kickl. On upozorava da migracije nisu samo tolerirane, već aktivno organizirane i promovirane od strane nevladinih organizacija koje djeluju kao dio šire političke mreže. Prema njegovim riječima, koncept „integracije“ postao je farsa, jer se od većine očekuje da se prilagodi manjini, dok socijalna država sve više služi onima koji dolaze izdaleka kako bi iskoristili njezine prednosti.
Statistike potvrđuju ozbiljnost situacije. U Beču tri od četiri učenika srednjih škola ne govore njemački kod kuće, a gotovo polovica osumnjičenika u 534.193 kaznenih slučajeva prijavljenih prošle godine u Austriji bila su strani državljani. Ovi podaci dodatno podgriju nezadovoljstvo građana, s 80% Austrijanaca koji zahtijevaju strože mjere azila prema anketama.
Protuimigrantska FPÖ trenutno uživa ogromnu podršku, s 34-36% birača, što je čini najjačom strankom u Austriji. Međutim, demografske promjene mogle bi dugoročno promijeniti politički krajolik. Kako sve više imigranata stiže do dobi za glasanje, biračko tijelo se pomiče prema proimigracijskim strankama, što bi moglo oslabiti stranke poput FPÖ-a.
|
Natisni