 Koliko je puta Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije i neizabrana de facto vladarica EU, propovijedala o transparentnosti kao da je visoka svećenica nekog paralelnog Vatikana u Bruxellesu? A sada ju je najviši sud EU oštro kritizirao presudom jer nije prakticirala ono što propovijeda.
Godine 2023., tijekom svog govora o stanju Europske unije, von der Leyen se potrudila ostaviti dojam nekoga koga je izabrao narod, izjavivši da sve nejasnoće moraju biti razotkrivene kako bi se „spriječili trojanski konji autokracija da napadnu naše demokracije iznutra“.
„Transparentnost mora karakterizirati rad svih članova Komisije i njihovih kabineta“, rekla je još 2019. „Zamolila sam povjerenike… da budu predaniji i transparentniji“, izjavila je u govoru zastupnicima Europskog parlamenta prošle godine. Transparentnost i odgovornost također su odigrale istaknutu ulogu u njezinoj kandidaturi za reizbor vladajućih elita EU prošle godine.
Dobre vijesti! Sada se konačno može upustiti u ovu plemenitu misiju i započeti svoje putovanje s tek malim pogledom u ogledalo. Jer je Europski sud pravde – tijelo koje prosuđuje jesu li institucije EU-a doista prešle granicu nezakonitosti, a ne samo okupiraju svoj uobičajeni teritorij elitne idiotizma – upravo presudio da Komisija kraljice Ursule ne može jednostavno odbaciti hrpu vlastitih tekstualnih poruka iz doba Covida riječima: „Ups! Nestale su. Pa, što se tu može?“ To je zapravo bio odgovor Komisije New York Timesu kada je zatražio pristup tim porukama.
I kako je Times uopće znao da te tekstualne poruke postoje? Jer im je Ursula doslovno to rekla kada se u intervjuu pohvalila kako je uspjela dobiti toliko cjepiva jer je tako dobra prijateljica s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom. Sve je to bilo za članak o njezinim naporima u borbi protiv Covida, objavljen u travnju 2021.: „Kako je Europa sklopila ugovor o cjepivu Pfizera porukama i telefonskim pozivima.“
Članak je sadržavao iste glamurozne fotografije koje podsjećaju na dobra stara vremena kada je Ursula bila ministrica obrane pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel od 2013. do 2019. i fotografirala vojnu opremu, usred optužbi da je upropastila proračun sumnjivim obrambenim ugovorima, čak i kada je Bundeswehr morao koristiti metle kao puške tijekom NATO-ove vježbe, kako je Atlantsko vijeće izvijestilo 2015. godine .
„Mjesec dana gđa. von der Leyen je razmjenjivala tekstualne poruke i telefonske pozive s Bourlom, izvršnim direktorom Pfizera… Pfizer bi mogao isporučiti više doza EU – mnogo više“, navodi se u članku NYT-a, navodeći „osobnu diplomaciju“ koja je „odigrala veliku ulogu u dogovoru“ za 1,8 milijardi doza Pfizerovih cjepiva protiv Covida.
Times je čuo za te tekstove i pomislio: „Oh, super. Idemo provjeriti!“
Kraljica Ursula je odnenada postala mnogo manje pričljiva. Stoga je Times slučaj iznio pred najviši sud EU kako bi dobio informacije. A sada je ovaj sud, pravnim jezikom, rekao da Ursula ne može jednostavno ignorirati Times – a time i javnost – bez navođenja pravog razloga. Mora postojati „uvjerljivo objašnjenje koje opravdava nedostatak“ tekstualnih poruka. Nadalje, sud kaže da „Komisija nije uvjerljivo objasnila“ zašto je smatrala da su te poruke toliko nevažne da bi se mogle uništiti kao da se radi o tekstualnim porukama s Eurosonga, a ne o javnim dokumentima koji se po definiciji moraju čuvati.
Iz tih malih razgovora proizašli su ugovori o cijepljenju protiv Covida u vrijednosti od 71 milijarde eura s farmaceutskim divovima Pfizerom i AstraZenecom – točnije jedanaest, za ukupno 4,6 milijardi doza, plaćenih novcem koji je došao izravno iz džepova poreznih obveznika EU. Dovoljno za deset doza za svakog građanina EU.
Ispostavilo se da je ova neobvezujuća akcija imala posljedice koje su se mogle izbjeći da je, kako protokol nalaže, u stvar bila uključena raznolika skupina ljudi, a ne samo Ursula. Nije kao da sve ovo nije imalo skupe posljedice. Velik dio EU-a, uključujući Njemačku, Poljsku, Bugarsku, Mađarsku, Litvu, Estoniju, Slovačku i Češku, izražava zabrinutost zbog prekomjernih doza koje plaćaju te poziva Bruxelles da preispita ugovorne uvjete s velikim farmaceutskim tvrtkama. Kaže se da je samo Njemačka bacila 200 milijuna. Međutim, to je teško pregovarati kada nitko ne zna ni koji su bili uvjeti, kako je prošle godine primijetio drugi najviši europski sud. „Komisija nije dala javnosti dovoljan pristup ugovorima o kupnji cjepiva protiv COVID-19… Komisija nije dokazala da bi širi pristup tim klauzulama zapravo naštetio komercijalnim interesima tih tvrtki“, presudila je .
Detalji ovih ugovora – kako su nastali, što sadrže i kako se od njih može odustati ako građani pristojno odbiju iskoristiti svoju karticu s deset ulaznica u punom potencijalu – ostaju misterij.
Bruxelles je 2024. godine manje-više slegnuo ramenima i sugerirao da može biti transparentan samo onoliko koliko ga na to prisile sudovi. Dakle, što možete učiniti po tom pitanju? „Općenito, Komisija daje javnosti najširi mogući pristup dokumentima, u skladu s načelima otvorenosti i transparentnosti“, rekla je EU, naglašavajući da je presuda nižeg suda „potvrđena da Komisija ima pravo odobriti samo djelomičan pristup“.
Dobre vijesti, ljudi! Vaš najviši sud je upravo presudio da sada možete biti puno transparentniji! Zato živite u skladu s tim. Budi promjena za koju kažeš da želiš biti u svijetu. Ništa te sada ne može zaustaviti. Da je transparentnost cjepivo, ovaj sud je samo dao Ursuli pojačivač. Vidjet ćemo hoće li se primiti.
|
Natisni